Advokat i bivši ministar pravde
Dragan Šoć rekao je za „Dan“ da nije neočekivana odluka predsjednika države
Mila Đukanovića da vrati parlamentu dio zakona i ne potvrdi opoziv jednog broja ambasadora. On je kazao da ova dešavanja mogu da imaju velike posljedice po politički život u Crnoj Gori i da je jasno da će kohabitacija vlasti veoma teško funkcionisati.
– Što se tiče ambasadora, Vlada može da to na određeni način riješi, bez mnogo rasprave sa predsjednikom države: pozove ambasadore na konsultacije u zemlju, diplomatsko-konzularna predstavništva bi vodili otpravnici poslova, i to je nešto o čemu bi moglo da se razmišlja – istakao je Šoć.
Kasno sinoć, „Danu“ je iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) potvrđeno da su svi šefovi diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) pozvani na konsultacije 18. januara, uključujući i sedam opozvanih ambasadora. Tvrde da je to uobičajena praksa, koja se u pojedinim državama u vidu redovnih ambasadorskih konsultacija organizuje jednom godišnje.
– Sada će biti riječi o ključnim smjernicama vanjske politike nove vlade, kao i o pravcima budućeg djelovanja – naveli su iz MVP-a.
Iz tog resora su ocijenili da Đukanović odbijanjem da potpiše opoziv jednog broja ambasadora opstruira Vladu u sprovođenju Ustavom određenih i naznačenih prava i nadležnosti koje se tiču kreiranja i vođenja vanjske politike.
– Podsjećamo Đukanovića da Zakonom o vanjskim poslovima nijesu propisani razlozi za opoziv ambasadora, pa stoga Vlada nije dužna da prilikom povlačenja i opoziva ambasadora navodi razloge u obrazloženju, imajući u vidu da je imenovanje i postavljanje diplomatsko- konzularnih predstavnika u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Vlade, a da je predsjednički potpis stvar protokolarnog karaktera i diplomatske prakse – saopšteno je iz MVP-a.
Ističu da se u ukazu o opozivu koji Đukanović potpisuje, tamo gdje i kada ima razloga za opoziv, ne navodi niti jedan razlog, već se samo konstatuje opoziv ambasadora sa sjedištem u pomenutoj zemlji prijema.
– Đukanović tokom 2018. godine nije imao problem da, na predlog tadašnje Vlade, opozove ambasadora Crne Gore bez ikakvog prethodno dostavljenog obrazloženja, iako je uvaženi diplomatski predstavnik službovao u veoma važnoj prijateljskoj državi, članici NATO-a i EU. U tom slučaju su obzir prema državi prijema, navođenje diplomatske prakse i traženje dodatnih obrazloženja izostali – ukazali su iz MVP-a.
Đukanovićeva savjetnica
Tamara Brajović rekla je da Vlada nije još shvatila da je rezultat izbora kohabitacija i da ona funkcioniše samo ako strane sarađuju.
– Predsjednik ne potpisuje ukaz, kako to jednostavno predstavlja MVP, već donosi i izdaje ukaz kojim sprovodi svoju odluku da opozove ambasadora na predlog koji je utvrdila Vlada – navela je Brajović.
Poslanik DPS-a
Petar Ivanović smatra da depeša koja je po nalogu premijera
Zdravka Krivokapića upućena ambasadorima predstavlja još jedan dokaz da nova vlada, iako govori da neće biti revanšizma, sprovodi političku čistku.
Iz Građanskog pokreta URA su ocijenili da odbijanjem da potpiše opoziv ambasadora Đukanović nastavlja sa produbljivanjem podjela i opstruiranjem Vlade u sprovođenju Ustavom određenih i naznačenih prava i nadležnosti koje se tiču vanjske politike zemlje. Kako je rekao funkcioner GP URA
Mileta Radovanić, Đukanović time pokazuje da ne želi funkcionalnu kohabitaciju.
Predsjednik Prave Crne Gore
Marko Milačić rekao je da odbijanjem da postupi u skladu sa odlukom Vlade Đukanović još jednom pokazuje da će u borbi protiv nove vlasti ići do kraja i pokušati da blokira promjene koje neminovno moraju nastupiti.
M.V.
Radulović: Nema ustavne krizePredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore
Branislav Radulović kazao je da predsjednik države Milo Đukanović nije prekršio Ustav kada je Skupštini vratio na ponovno usvajanje set zakona. On je rekao da je Đukanović čak mogao da vrati zakone bez obrazloženja, ali to nije uradio. Radulović smatra da je nephodan kompromis političkih aktera, kako bi država izašla iz aktuelne situacije.
On tvrdi da Crna Gora u ovom trenutku nema ustavnu krizu.
– Ustavna kriza pretpostavlja da ne funkcionišu ključne institucije sistema, ili da je neka od institucija izašla iz svojih nadležnosti i time ugrozila Ustavom uspostavljeni pravni poredak. U ovom trenutku Crna Gora nema tu situaciju, jer institucije djeluju u okviru pravnog poretka i svojih ustavnih nadležnosti. Što se tiče eventualne povrede Ustava, u ozbiljnim sistemima to se ne utvrđuje javnim objavama na internetu, već u ustavom utvrđenom postupku – naveo je Radulović.
