Državna izborna komisija (DIK) sprovodi stalnu kontrolu biračkog spiska i upoređuje ga sa podacima iz relevantnih registara stanovništva, državljanstva, prebivališta, matičnih registara i bazom podataka ličnih karata. To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku, koje je u skupštinsku proceduru predala grupa poslanika vladajuće koalicije. Međutim, tim predlogom zakona DIK-u se suštinski ne šire mnogo ovlašćenja jer ima pravo kontrole, ali je nemoćan jer sve mora da odobri i sprovede Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Ako Državna izborna komisija prilikom sprovođenja kontrole biračkog spiska utvrdi postojanje nepravilnosti, bez odlaganja ukazaće MUP-u na potrebu njihovog otklanjanja.
– Takav postupak Državna izborna komisija može pokrenuti i po zahtjevu trećih lica – navedeno je u predlogu zakona, uz objašnjenje da su rokovi za zahtjeve i odgovor 48 sati.
Ističe se da nadzor nad primjenom ovog zakona, takođe, sprovodi Državna izborna komisija, te da daje mišljenja u vezi sa primjenom ovog zakona, kao i da posredstvom kompjuterske povezanosti sa zbirkom podataka biračkog spiska obavlja stalno praćenje promjena u biračkom spisku.
DIK, kako se precizira, ima pravo pristupa svim elektronskim registrima i drugim evidencijama o građanima, koje sadrže podatke bitne za vođenje biračkog spiska. Takođe, DIK ima pravo uvida u službenu dokumentaciju kojom raspolaže organ državne uprave, organ lokalne uprave i drugi organ i organizacija na osnovu koje se sprovodi promjena u biračkom spisku.
– Učesnici izbornog procesa i ovlašćeni posmatrači izbora mogu podnijeti zahtjev za davanje mišljenja u vezi sa primjenom ovog zakona Državnoj izbornoj komisiji. Državna izborna komisija daje mišljenje u roku od 48 časova od dana podnošenja takvog zahtjeva – navodi se u predloženom zakonu, koji bi, kako se očekuje, poslanici mogli razmatrati krajem godine.
M.V.
Neće da se odreknu privilegovane pozicije Politički analitičar
Zlatko Vujović za RSE kaže da je teško očekivati dogovor o izbornim zakonima ako imate dvije strane, od kojih nijedna ne želi da bude dogovora.
– Takođe, ne žele ni da preuzmu odgovornost za eventualni neuspjeh. Tako da su obje strane više bile u potrazi za izgovorom da do dogovora ne dođe. Opoziciona strana jer bi to moglo uticati negativno na izborni rejting i na snažne napade od njihovih opozicionih kolega. A, s druge strane, DPS bi se dogovorom odrekao privilegovane pozicije pred naredne izbore. U takvoj situaciji čini se da je Evropska unija ostala usamljena, pokušavajući da privoli jednu i drugu stranu na dogovor, a da ga nijedna strana nije željela – kazao je Vujović.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
