Samostalni poslanik Neđeljko Rudović kazao je za „Dan" da je neprihvatljivo da predsjednik parlamenta oduzima riječ poslanicima kada govore o temama od javnog interesa. On je istakao da aktuelni predsjednik parlamenta Ivan Brajović mnogo češće oduzima riječ poslanicima nego što je to bio slučaj u nekim ranijim sazivima.

– To više zavisi od senzibiliteta predsjedavajućeg, nego od poslovnika. Na primjer, kada pogledate sadašnju situaciju, u kojoj se često dešava da predsjedavajući isključi mikrofon poslaniku, primijetićete da se to neuporedivo češće dešava nego u prethodnim sazivima. Potpuno je u redu oduzimati riječ kada poslanik nekoga vrijeđa na ličnoj ravni, širi mržnju i slično, ali je potpuno neprihvatljivo oduzeti riječ kada poslanik, obraćajući se predsjedavajućem, govori o slučaju koji je od javnog interesa iako nije na dnevnom redu – kazao je Rudović.

On je podsjetio da je tako i njemu isključen mikrofon kada se na plenumu obratio predsjedavajućem povodom napada na novinara Vladimira Otaševića.

– Da li je tu bila riječ o striktnom poštovanju poslovnika ili o neprijatnoj temi za vlast? Ja mislim ovo drugo, samo mi se čini da oni isključivanjem mikrofona ne mogu isključiti svoju sramotu zbog jadnog stanja u koje su doveli crnogorsko društvo – rekao je Rudović.

Pravnik i politički analitičar Boris Marić smatra da je teško procijeniti koliko je za opadanje kvaliteta rada u parlamentu kriv poslovnik, a koliko loša praksa. On je istakao da su neshvatljive mnoge pozicije u parlametu, poput kolegijuma, koji se čak i neadekvatno zove.

– Predsjednik Skupštine trebalo bi da bude spiker, neko ko prati proceduru, prvi među jednakima. Međutim, u praksi to nije slučaj. Predsjednik, a dobrim dijelom i potpredsjednici, „jednakiji“ su od drugih poslanika. Ipak, za sve to dobar dio odgovornosti snose i sami poslanici. Umjesto da svi imaju kancelarije, jasne uslove za rad, analitička odjeljenja, potreban prostor, oni su dozvolili da Skupština jednim dijelom bude podstanar, da Vlada izgradi novu zgradu pored brojnih postojećih, te da parlament bude nedostupan za građane jer nema prostora – rekao je Marić.

On je dodao da bi građanima trebalo omogućiti da prate sjednice direktno u dijelu plenuma, na mjestu opremljenom za to, kao u svakom zakonodavnom domu u razvijenim demokratijama.

– Predsjednik Skupštine dobrim dijelom zloupotrebljava svoju poziciju i zbog inertnosti drugih poslanika, koji ne otvaraju to pitanje – ukazao je Marić.

Po mišljenju analitičara Marka Begovića, rad Skupštine Crne Gore odavno ne karakterišu principi demokratičnosti i otvorenosti u procesu donošenja odluka, tako da i dalje ne postoji, recimo, precizno utvrđena procedura za građanske inicijative.

– U pogledu javnosti i otvorenosti, informacije o radu parlamenta i nadležnih tijela su ograničenog karaktera i nedostupne građanima. Dodatno, predlog propisa koji uređuje slobodan pristup informacijama znatno će derogirati demokratske kapacitete javnih vlasti, uključujući i parlament – ukazao je Begović.

On smatra da parlament odavno ne vrši svoju kontrolnu funkciju, već, poput zakona o spojenim sudovima, samo je jedan od mehanizama legitimisanja neodrživih odluka Vlade i platforma za promociju partijskih interesa, kako vlasti, tako i formalne opozicije.

– Uz to, predstavnici zakonodavne vlasti ostaju nijemi na izvještaje Evropske komisije da se primijeni nadzorna funkcija, a legitimitet Skupštine je dodatno degradiran činjenicom da vrhovni tužilac i glavni specijalni tužilac odbijaju da se pojave na kontrolnim saslušanjima – rekao je Begović.

M.V.

---

Poslovnik treba mijenjati
Begović je ocijenio da je vlast, usled nesposobnosti da preuzme odgovornost, pristupala unilateralnim izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Crne Gore.

– Ovim aktom su data preširoka ovlašćenja predsjedniku Skupštine, iako je on po mandatu jednak sa ostalih 80 poslanika. U ovom momentu, vremenu krize legitimiteta ukupnog političkog sistema, teško je govoriti o parcijalnim rješenjima. Nadležnost iz člana 8 poslovnika bi u dobrom dijelu trebalo prenijeti na kolegijum Skupštine, a za predsjednika predvidjeti samo one najosnovnije nadležnosti u dijelu sazivanja i predsjedavanja sjednicom, primjene poslovnika tokom zasjedanja i potpisivanja akata – smatra Begović.