Svaka žena koja razumije probleme vođenja domaćinstva bolje će razumjeti probleme vođenja države, kazala je svojevremeno Margaret Tačer.
Da žena može da vodi i Crnu Goru smatraju parlamentarke iz crnogorskog parlamenta, koje se godinama bore za veću zastupljenost žena u svim institucijama. Kako su istakle, nekoliko ministarskih mjesta, 23,46 odsto zastupljenosti u poslaničkim klupama i još uvijek zanemarljiv broj njih koje su na pozicijama koje su od značaja za donošenje važnih odluka nisu pravi pokazatelj svega što jedna žena može da postigne u Crnoj Gori i to pod hitno treba promijeniti.
– S obzirom da nešto više od polovine populacije u Crnoj Gori čine žene, prava ravnopravnost bi bila kada bi nas bilo 50 odsto u predstavničkom domu naroda, a ne tek blizu 25 odsto, koliko nas je sada. Standard kome se sada teži je 40 odsto jer je Savjet Evrope digao ljestvicu za 10 odsto, a tendencije govore da će to uskoro biti i 50 procenata. Naravno da nemam nikakvu iluziju da će Crna Gora odmah ispratiti ovaj trend, ali to ne znači da se ne treba boriti i vršiti pritisak i pričati o tome. Ni postojeće rješenje ne bi bilo izglasano da nije bilo pritiska međunarodnog faktora na vladajuću partiju. Raduje činjenica da je vladajuća većina pristala na izmjenu da u tri mjesta bude jedno manje zastupljenog pola, što će garantovati povećanju broja žena u parlamentu – kazala je „Danu“ Branka Bošnjak, poslanik Demokratskog fronta.
Kako je naglasila, nije samo problem u parlamentu.
– Problem je što na mjestima odlučivanja, počev od izvršne vlasti i ministarskih mjesta, pa do direktorskih pozicija u državnim i javnim preduzećima, predsjednika opština i skupština opština, pa do predsjedničkih mjesta u upravnim odborima, do dekana fakulteta, da ne kažem rektora, broj žena skoro zanemarljiv. Znam da je ružno osjećati se kao broj, kao dio kvote. I ja sam imala taj otpor na startu. Ali u ovom tradicionalno mačo društvu, gdje se politika doživljava kao muško zanimanje, ta mjera je neophodna dok se ne razbiju predrasude i dok to ne postane prirodno – rekla je Bošnjak.
Kako je dodala, većina evropskih država, pa i najrazvijenijih imala je ili ima kvote kao mehanizam.
– Pitanje je koliko se kod nas pojedine žene u politici iskreno bore za takozvana ženska pitanja i koliko su aktivne u tom pravcu kako bi motivisale što više žena za bavljenje politikom. Iako se postotak žena u politici povećao, nijesam baš primijetila da je vidljivost tog povećanja na zavidnom nivou. Generalno, žene još uvijek nijesu dovoljno vidljive u našem društvu, ali dosta je toga i do njih samih. Ono što je vidljivo jeste da manjka ženske solidarnosti. Ipak su partijski torovi još uvijek jači od želje da se iskorači i da budemo jedinstvene oko nekih pitanja, bez obzira kojoj partiji pripadamo. Sjetite se nesolidarnost žena iz redova vlasti kada je vođena najprizemnija i najbrutalnija medijska kampanja protiv jedne NVO aktivistkinje, koje to nijesu ni osudile. Ono što najviše iritira jeste postavljanje pitanja kvaliteta žena; zaboga da li ih ima toliko koje kvalitetom zaslužuju da budu u parlamentu, a to pitanje za muškarce niko nikada nije postavljao. Ja ću se ovom prilikom uzdržati od komentarisanja kvaliteta mnogih muškaraca koji se bave politikom, jer da su kvalitetni, ne bi država bila u ovom stanju u kome je. Ipak, neću da gubim nadu i voljela bih da i Crna Gora dočeka da ima ženu na čelu države ili Vlade. Ta promjena bi bila osvježenje u svakom pogledu – istakla je Bošnjak.
Ni samostalni poslanik Anka Vukićević nije pristalica „ženskih kvota” ali ističe da je činjenica da je upravo zahvaljujući njima iz izbora u izbore veći broj žena u crnogorskom parlamentu.
– To je zasad jedini mehanizam koji garantuje procenat žena i kao takav mora biti sačuvan i unaprijeđen kvotom od 40 ili 50 odsto, kako je dogovoreno na pojedinačnim sastancima sa liderima opozicionih partija. Nemoguće je ne primijetiti da žene aktivnije u učestvuju u radu parlamenta, što potvrđuju i istraživanja, a evidentna je i njihova veća prisutnost tokom plenarnih zasjedanja. Imamo priliku da čujemo i argumentovane, kritičke diskusije, ali ne u dovoljnoj mjeri. Nedovoljno slobode u iznošenju stavova i ostajanje u partijskim okvirima utiču na značaj i prepoznatljivost poslanica, koje bi i na otvorenim listama zavrijedile podršku građana. Na taj način se muškarcima, donosiocima odluka i kreatorima partijske politike, pruža mogućnost da odlučuju i o personalnom izboru žena na listi, iako su mnoge od njih prije političkog angažmana bile prepoznate u svojim profesijama – kazala je Vukićevićeva.
On od koleginica iz parlamenta očekuje da kao žene imaju više senzibiliteta i da na kvalitetniji način predstavljaju interese građana i da konačno, umjesto bavljenja procesima i pojavama, cilj bude građanka, građanin, pojedinac.
– Samo rješavanjem pojedinačnih problema svakog građanina dobićemo slobodnog čovjeka koji će javno kritikovati sistem i nuditi rješenja. Glas građana za političare mora postati zapovijest. Oni koji to shvate na vrijeme biće budućnost političke scene jer se promjene već dešavaju. Imali smo veoma aktivnu građansku inicijativu Za nas koja je inicirala otpor građana i učinila sve da bi došla do zajedničkog djelovanja opozicije. Imamo proteste majki koje istrajavaju u svojoj borbi, koji su pokazali odlučnost i hrabrost crnogorskih žena, imamo otpor porodice Đurišić koja brani svoju imovinu, otpor grupa građana okupljenih u odbrani rijeka od interesa pojedinaca. Svi oni moraju imati i našu podršku. Moja poruka je da budemo solidarne, da i pored razlika budemo podrška jedna drugoj u parlamentu, a ženama van svijeta politike podrška da se uključe i postanu kreatori politika koje uveliko određuju njihove živote – rekla je Vukićevićeva.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nada Drobnjak istakla je da je broj žena u Skupštini Crne Gore u ovom sazivu najveći od 1946. godine, od kada su žene na ovim prostorima dobile aktivno i pasivno biračko pravo, ali smatra da 23,46 odsto učešća žena u skupštinskom sazivu treba čitati kao uspjeh na kome se ne smije stati.
– Da bismo govorili o realnoj ravnopravnosti, taj procenat se mora povećati. Većim učešćem žena na mjestima gdje se donose važne odluke dobijamo veću, bolju, inkluzivniju perspektivu većine populacije. Poslednjih godina žene u političkim partijama su se osnažile i jasno iskazuju svoj politički interes. No, i dalje ih u našem društvu prate stereotipne rodne uloge koje ih dominantno smještaju u privatnu sferu, što im stvara prepreke za veći angažman. Zbog toga nije dovoljno raditi samo sa ženama na njihovom osnaživanju, već je potrebno raditi i sa političkim partijama, uputiti ih na neophodnost uključivanja više žena u važna stranačka tijela i integracije rodne perspektive u stranačka dokumenta i strategije. Ženska politička mreža (ŽPM), koju čine žene iz 14 političkih partija, radi na tom polju. ŽPM je pripremila predloge izmjena nekoliko zakona, prije svih Zakona o izboru odbornika i poslanika, kako bi unaprijedila normativni okvir i obezbijedila bolje uslove za rad ženskih grupa unutar partija. Sigurna sam da će solidarnost i zajednički rad žena iz političkih partija dovesti i do održivih promjena. Veći broj žena na mjestima odlučivanja će doprinijeti otvaranju novih tema, ali i kvalitetnijem odgovoru na sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama i ekonomskom osnaživanju žena. No, neophodno je da svi radimo na mijenjanju rodnih uloga, mehanizama odlučivanja i normi ponašanja. Ukoliko samo prebrojavamo žene i njihovu brojčanu zastupljenost posmatramo kao indikator ovih promjena, vrlo teško ćemo do doći do željenih promjena – naglasila je Drobnjak.
Suzana RADEVIĆ

---

Mi smo glas građana
Poslanik Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković ističe da žene u politici i parlamentu predstavljaju onaj dio Crne Gore koji vrijedno i pošteno stvara, bilo da su u pitanju doktorice, naučnice, novinarke, radnice u marketima, medicinske sestre ili učiteljice i vaspitačice.
– Mi smo glas građana koji pokušavaju obezbijediti svojoj djeci pristojne uslove za život i školovanje. Položaj žena u crnogorskoj politici ne smije biti pitanje kvota, već prije svega želje za bavljenjem politikom i kvalitetnim radom. Samo na taj način ćemo povećati broj žena u politici. Dokaza za to je mnogo, uključujući i činjenicu da je u Crnoj Gori dominantno učešće novinarki, NVO aktivista, profesorica i doktorica kad su u pitanju te oblasti života i da je svaka od njih to postigla zahvaljujući radu i kvalitetu. Stoga pozivam žene da se u što većem broju uključe u politički život i da kreiraju okruženje koje će za njih i njihove porodice biti najbolje moguće – kazala je Vuksanović Stanković.