Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) predstavila je nacrt pravila o razmatranju predstavki građana parlamentu, koji su predstavnici većine političkih subjekata načelno podržali. Nacrt pravila predstavljen je na okruglom stolu „Komunikacija građana i poslanika” u Podgorici. Prema tom dokumentu, predstavke se podnose na arhivu parlamenta, a nadležno radno tijelo treba da ih razmotri u roku od 30 dana od prijema. Predviđa se da je za ispunjavanje ove preporuke potrebno ostaviti rok od 90 dana.
Predsjednik parlamenta Ivan Brajović izjavio je da Skupština jeste dom svih građana i da treba da ostvaruje kontrolnu funkciju, ali u tome treba da učestvuje i opozicija. On je naveo da bojkotom parlamenta dio opozicije bira da ostane na marginama političkog procesa. Kako je kazao, identifikovali su zloupotrebe koje su postojale prije nego što je on došao na čelo parlamenta.
– Vrijedna zbirka umjetničkih u djela Skupštine dostupna je javnosti. Građani redovno komuniciraju sa poslanicima, i to je vrlo važno, a prema anketi CEDEM-a, jača njihovo povjerenje u parlament. Otvoreni smo za sve korisne sugestije – naveo je Brajović.
Stalna predstavnica UNDP-a Fiona Mekluni kazala je da Crna Gora treba da bude ponosna na svoj parlament.
– Uočavamo ozbiljan napredak i to je put kojim treba nastaviti, imajući u vidu strateške prioritete Crne Gore – rekla je Mekluni.
Direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković kazala je da je značajno jačati institucije, posebno Skupštinu, koja treba da istinski predstavlja građane, a, s druge strane, treba i da kontroliše izvršnu vlast. Kako je ocijenila, rezultati kontrole su ipak skromniji nego prije deset godinam i suštinski nema adekvatne kontrole izvršne vlasti. Ona je ukazala da sada nema ni mnogo kontrolnih saslušanja, a nema ni puno ekspertskih diskusija jer dominiraju političke teme.
– U poslednjih deset godina nikad nismo imali manje ostvarivanja kontrolnih funkcija i nikad manje inicijativa civilnog sektora i građana.Tako nije uvijek bilo jer je to parlament koji je, recimo, odbranio Taru i koji je bio takav da je nekad nazvan „parlamentarnom diktaturom”, iako takve konstrukcije baš i nema u teoriji– rekla je Ćalović Marković.
Ona je istakla da i dalje imamo više od pola građana koji ne vjeruju u parlament, što je za žaljenje.
Kako je podsjetila, MANS je više puta predlagao da se osnuje poseban odbor za kontrolu radova na autoputu.
– Da je bilo toga, ne bi se dešavalo ovo što se danas dešava sa Tarom i imali bismo znatno veću transparentnost. Parlament mora da bude otvoreniji za inicijative građana, a sada to nije u dovoljnoj mjeri. Zasad nije propisana procedura, odnosno institucionalni mehanizam na koji način se građani mogu obratiti parlamentu. Takođe, parlament nikada nije propisao proceduru na osnovu koje građanin može da zna da će njegova inicijativa biti razmotrena i da će dobiti odgovor, bio on pozitivan ili ne – kazala je Ćalović Marković.
Ona smatra da je potrebno preciznije definisati odnos građana i poslanika, građana i Skupštine, da bi svako mogao da se obrati parlamentu kada je potrebno da ga ta institucija zaštiti i da mu pomogne.
Politički direktor DPS-a Tarzan Milošević kazao je da klub poslanika te stranke ima korektnu komunikaciju sa građanima. On je naveo da DPS podržava nacrt pravila o razmatranju predstavki građana, koji je predstavio MANS, ali da bi možda mogao da predloži neke korekcije.
– Mi smo raspoloženi da uvijek saslušamo građane i na raspolaganju smo. Možda se građanima ponekad učini da se u parlamentu ništa ne može promijeniti, ali zaista vjerujem da nije tako – naveo je Milošević.
Čelnik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić izrazio je žaljenje što je Ivan Brajović napustio skup nakon pozdravnih riječi, uz ocjenu da je to neprimjeren postupak šefa parlamenta.
– Kada vladajuće stranke na državnom nivou bojkotuju parlamente u Rožajama, Tivtu i Budvi, to je demokratija, a nije demokratija kad opozicija bojkotuje državni parlament. Dobro znamo razloge zašto je došlo do bojkota Skupštine Crne Gore i ko je ostao principijelan – kazao je Bečić.
Kako je dodao, umjesto zalaganja za principe, dobijamo jednostranu odluku dijela opozicije da se vrati u parlament i da u partnerstvu s DPS-om ponovo ekstremizuju Crnu Goru. On je istakao da su parlament i njegova uloga i značaj u društvu nesporni.
– Građani u Crnoj Gori očito ne vjeruju u rad Skupštine. Čujemo sada da građani upoređuju parlament sa rijaliti programima. Nije valjda to budućnost parlamentarizma – da se gase kamere da građani ne vide fizičke obračune poslanika – naveo je Bečić.
Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić kazao je da je parlament najvažnija pitanja rješavao vrlo uspješno, kao i najsloženije konflikte.
–Pitanja referenduma i Ustava to i dokazuju. Imali smo praksu najotvorenije institucije. Imali smo jasne inicijative, imali ulazak civilnog društva u parlament 2004.godine i zaustavljanje Buk Bijele, a gradnja je bila potpisana. Isto je bilo i u vezi sa sprečavanjem Deripaskinih investicija jer da to nije urađeno Crna Gora danas ne bi bila suštinski nezavisna. Parlament je u najboljem odnosu sa građanima kada vrši svoje ustavne funkcije. Imali smo funkcionalni parlamentarizam, a danas imamo nazadovanje. Ako mene pitate, nazadujemo jer nemamo parlamentarizma. Mi još nismo došli do definicije iz Ustava 1905.godine da poslanik služi svim građanima – zaključio je Krivokapić.M.V.

Vladavina većine ne znači i vladavinu prava

Predsjednik Demosa Miodrag Lekić kazao je da vladavina većine ne znači i vladavinu prava, što je u praksi crnogorskog parlamenta jasno vidljivo. On je naveo da je predlog MANS-a prihvatljiv, uz namjeru da se upodobi normativno sa stvarnošću.
– Vladajuća većina bi nas iznenadila kada bi nešto od opozicionih predloga i prihvatila, a ne horski i usaglašeno prihvatala samo ono što predloži Vlada. Parlament je deklasiran u više navrata i danas je, nažalost, voljom većine puki servis u rukama izvršne vlasti – ocijenio je Lekić.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša naveo je da je parlament otvorena institucija koja služi građanima.
– Volio bih da dođemo u situaciju da svaki poslanik ima svoju kancelariju, da lakše prima građane, čime bi komunikacija bila ojačana – kazao je Mugoša.

Zakonske veze ne postoje

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović rekao je da između građana i poslanika ne postoje institucionalne i zakonske veze, i da je u tome suština. On je istakao da je vrijeme da Crna Gora dobije funkcionalniji parlament, koji može da ostvaruje svoje funkcije, posebno po pitanju kontrole.
– Čini se da smo ipak još daleko od pravog i istinski jakog parlamenta – ocijenio je Danilović.
Koordinator parlamentarnog programa MANS-a Danilo Kalezić naglasio je da u Skupštini ne postoji procedura, odnosno institucionalni mehanizam koji omogućava građanima da se obrate parlamentu predstavkom, odnosno inicijativom.