Predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović saopštio je juče skandalozne stavove o velikodostojnicima Srpske pravoslavne crkve (SPC), nazivajući izjave patrijarha Irineja „glupostima”. Đukanović je odgovarao na novinarska pitanja nakon što je otvorio konferenciju o nauci i regulativi u službi zdravlja u Igalu. Na pitanje kako komentariše izjavu mitropolita Amfilohija da je u borbi protiv ruskog imperijalizma postao igračka u rukama zapadnoevropske, američke imperije i NATO-a, Đukanović je rekao da SPC promoviše agresivno Svetosavlje.
– Očigledno je problem Srpske pravoslavne crkve i njenih čelnika da svakog ko nije poput njih – slijepi poslušnik upravo ruskog imperijalizma, velikosrpskog nacionalizma i rekao bih agresivnog Svetosavlja koje promoviše SPC – proglašava izdajnikom. Izdajnikom čega? Izdajnikom njihovih interesa. Zato što ne mislim da Crna Gora treba da slijedi ni ruski imperijalizam ni velikosrpski nacionalizam ni agresivno Svetosavlje koje poništava crnogorski vjerski i nacionalni identitet – kazao je Đukanović.
Crnogorski predsjednik posebno se u nastupu pred novinarima obrušio i na izjave patrijarha Irineja.
– Zbog svega toga ovo vidim kao dio repertoara kojim se na Crnu Goru obrušio nedavno i njegov vjerski pretpostavljeni, srpski patrijarh Irinej, a kao što se sjećate tu intervenciju srpskog patrijarha sam već okarakterisao kao glupost. Ovo su gluposti koje pokušavaju da ometu Crnu Goru na putu njene emancipacije i usvajanja standarda koji će nas, kao što sam rekao, učiniti sastavnim dijelom savremenog evropskog društva – cijeni Đukanović.
Iz Mitropolije crnogorsko-primorske juče nijesu za „Dan” prokomentarisali Đukanovićeve izjave.
Ranije je patrijarh srpski Irinej ocijenio da je položaj crkve u Crnoj Gori gori nego u vrijeme osmanske okupacije, a da je status Srba kao u doba ozoglašene fašističke tvorevine Nezavisne Države Hrvatske. Komentarišući česte negativne poruke crnogorskih zvaničnika upućene Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, te prijetnje da bi crkvi mogla biti oduzeta imovina, patrijarh Irinej je kazao da je tako nešto nezamislivo u 21. vijeku.
Na pitanje da li privremeni parlamentarni odbor može da odgovori izazovima dalje reforme izbornog zakonodavstva te da li je Crnoj Gori potrebna vlada slična prelaznoj, Đukanović je kazao da vjeruje u kapacitete privremenog parlamentarnog tijela.
– Kao što znate, DPS je od prve ideje podržao formiranje jednog takvog tima u cilju bavljenja jednom veoma zahtjevnom temom. Podsjećam vas da mi u kontinuitetu radimo na unapređenju izbornog i svog zakonodavstva koji ga prati. Postoji jedan dio sugestija koje je ODIHR–OEBS dao poslije parlamentarnih izbora 2016. godine i poslije izbora 2018.godine. Takođe, postoji dio preporuka iz Godišnjeg izvještaja EU. Željeli smo da u okviru rada na izbornom zakonodavstvu sve te preporuke ugradimo već 2017. godine, tada smo se u parlamentu poslednji put bavili izbornim zakonodavstvom. Tada to nije bilo realno jer je opozicija bila u bojkotu i zbog toga nijesmo mogli da dođemo do dvotrećinske većine, koja je bila potrebna. Na naše zadovoljstvo sada se opozicija vratila u parlament i imamo uslove da usvajamo i dvotrećinske izmjene u izbornom zakonodavstvu – izjavio je Đukanović.
On napominje da zbog toga vjeruje u kapacitet tog radnog tijela i želi da vjeruje da u parlamentu danas sjede ljudi koji su odgovorni prema onome što su naši zajednički interesi – pošto i vlast i opozicija kažu da žele Crnu Goru, koja će biti demokratskija, integrisana u savremenu evropsku civilizaciju.
– Ako je to tako, onda svi imamo više nego dovoljno inspiracije da kroz ova i druga tijela radimo i doprinosimo takvim rješenjima. Zbog toga mislim da je moguće dalje unapređenje izbornog zakonodavstva. Ne očekujem radikalne promjene. Imate ovdje i te retoričke neusaglašenosti – opozicija uvijek govori o sveobuhvatnim reformama izbornog zakonodavstva, a uvijek govorim da je ono u permanentnom usavršavanju – zaključio je Đukanović.
K.M. – M.V.

Da ne bude prigovora zbog reformi

Đukanović navodi da je Crna Gora država koja je dosad izbjegla iskušenje da izmjene izbornog zakonodavstva inicira Vlada, jer tada uvijek postoji prostor za prigovor da vlada tim rješenjima favorizuje vladajuću strukturu.
– U Crnoj Gori je to rađeno na zajedničku inicijativu vlasti i opozicije, u saradnji svih parlamentarnih partija, najčešće su i usvajana rješenja konsezusom, a gdje nije moglo tako, onda su usvajana na način koji je bio moguć. Svjedočimo svi zajedno jednom kontinuiranom radu i unapređenju izbornog zakonodavstva – ukazuje Đukanović.