I
dentitetska pitanja su idealan prostor za kreiranje političke manipulacije na temelju zapaljive, populističke frazeologije. Crnogorska vlast je ovladala svim tehnikama spinovanja javnosti, tako da ključne životne teme bivaju sklonjene ili se o njima incidentno debatuje, rekao je analitičar Boris Marić. Kako je kazao za „Dan”, socijalni status građana, pitanje kriminala, involviranost donosilaca odluka u kriminal, netransparentnost državnih institucija, prava radnika i brojne druge teme tako ne dobijaju ni izbliza potrebnu pažnju.
– Dodatno zabrinjava činjenica da i opozicione strukture prihvataju ova pravila političkog djelovanja u želji da održe rejting. Kada govorimo o identitetskim pitanjima, osim Zakona o vjerskim zajednicama, te zloupotreba istorije poput pitanja 1918.godine, moramo ukazati i na fenomen popisa koji nas čeka 2021.godine i koji će biti odličan motiv i osnova za demagoška ispucavanja, sa široko postavljenom političkom upotrebnom vrijednošću – kazao je Marić.
Kako je zaključio, može se konstatovati da će nas talas identitetskih pitanja prekrivati i narednih godina.
Javnost je poslednjih decenija zapljusnuta identitetskim temama, i to obično u trenutku kada vlast nema rješenje za goruća pitanja. Pošto ključna identitetska pitanja ni izbliza nijesu riješena, te teme pomažu da se manje govori o kriminalu i vezama vlasti sa mafijom, švercu, korupciji, očajnom ekonomsko-socijalnom stanju i lošem životnom standardu.
Funkcioner Demokratske Crne Gore Duško Stjepović rekao je da dva ekstrema političke scene već punih 30 godina na apsolutno identičan način, uz sinhronizovane akcije, pokreću identitetska i druga pitanja koja svađaju ljude.
– To se dešava obično u susret važnim političkim događajima, kakvi su izbori i stvaranje uslova za njihovo održavanje, a sve kako bi izmjestili fokus i na miru ispregovarali vladu sa Milom Đukanovićem. Poslednji događaji u Budvi, u kojoj istaknuti funkcioner DF-a postaje poslovni partner šefa podzemlja u Crnoj Gori, potvrđuju činjenicu da dio opozicije i DPS pokušavaju jalovom pričom o identitetskim pitanjima prikriti veze vrha političkih subjekata i vrha vlasti sa mafijaškim mrežama. Upravo su to pitanja koja se tiču novih zakonskih rješenja o himni, Podgoričke skupštine i najavljenih napada na crkvu. Ovi dokazani anticrnogorci i antisrbi, svako sa svoje strane, realizujući mračni projekat Mila Đukanovića „zavadi, pa vladaj”, najveći su devastatori crnogorsko-srpskog nasleđa. Priča o ugroženosti Crnogoraca, sa jedne strane, i Srba, sa druge strane, jednima je sredstvo kojim će skinuti sa sebe hipoteku veza sa podzemljem, a drugima načini da skinu balast višedecenijske gubitničke politike i veze sa vrhom vlasti – ocijenio je Stjepović.
On je istakao da su ugroženi svi – i Crnogorci, i Srbi, i Bošnjaci, i Muslimani, i Albanci, i Hrvati, i Romi, svi koji ne glasaju za DPS.
– Dok god jedni raspiruju, a drugi promovišu nacionalnu i vjersku mržnju i netrpeljivost, nema ni ekonomskog, ni socijalnog, ni političkog boljitka, a u konačnom – nema promjena, a to odgovara i jednima i drugima – kazao je funkcioner Demokrata.
Najistaknutiji predstavnici vrha vlasti najčešće u javnim nastupima podgrijavaju atmosferu ugroženosti države i njenih temelja, kreirajući konstantno atmosferu progona „neprijatelja države”. Paradoksalno, time polovinu države praktično svrstavaju u „državne neprijatelje”.
Analitičar Božidar Čolaković rekao je da se takozvane identitetske teme veoma često plasiraju u javnost, a iskustvo nas uči da se to radi kad se želi skrenuti pažnja sa pojava i događaja koji na bilo koji način ne idu u prilog vlasti.
– Sve se dešava uz dimnu zavjesu medijske prezentacije zabrinutosti nad identitetskim pitanjima jer se onda lakše provuku odluke koje su od značaja za svakodnevni život onih o čijem se identitetu nadugo i naširoko opservira, sa sve pozivanjem na relevantne istorijske izvore. Tridesetak godina sa stanovišta istorije nije dug period, a oni koji imaju toliko dugo pamćenje mogu se prisjetiti kako je na počecima višestranačja demonizovana vodeća independistička stranka zbog isticanja simbola koji su danas državni. Onome ko se sjeća tog vremena zabrinutost za poštovanje državnih simbola teško se može činiti iskrenom. U najvećem broju slučajeva u pozadini je prije pokušaj spinovanja javnosti nego plemenita namjera da se obznani istina koja bi postala temelj prevazilaženja evidentnih tenzija – rekao je Čolaković.
Kako je dodao, u duboko podijeljenom društvu, kakvo je crnogorsko, konsenzus oko temeljnih stvari, pa tako i državnih simbola, ne postoji.
– Umjesto pokušaja prevazilaženja, istrajava se na produbljivanju podjela, kao mehanizmu očuvanja vlasti. A identitetske teme uvijek posluže u tu svrhu – kazao je Čolaković.M.V.
Bježe od stvarnih problema
Kako smatra Čolaković, u začarani krug nametanja identitetskih tema ušli smo prije gotovo tri decenije.
– Jednostavnije je pažnju javnosti zaokupiti istorijskim i identitetskim temama nego pružiti odgovor zašto je ekonomsko stanje loše, analizirati položaj i ulogu crkava nego dati ubjedljiv odgovor zašto je poreski dug tako visok, ali i donijeti zakon o zaštiti državnih simbola nego smanjiti razmjere endemske korupcije – kazao je Čolaković.