Zvanična statistika pokazuje da državno tužilaštvo nije baš voljno da goni počinioce krivičnih djela protiv izbornih prava, što, po ocjeni opozicije, dodatno podriva povjerenje javnosti u izborni proces. Postupanje tužilaštva u tim predmetima opisano je u poslednjem izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2017. godinu. Prema tom dokumentu, crnogorsko tužilaštvo odbacilo je čak 53 od ukupno 74 prijave, dok znatan broj predmeta iz ranijeg perioda nije riješen.
Kako se navodi u izvještaju, 25 prijava se odnosilo na povredu prava glasanja iz člana 185 Krivičnog zakonika Crne Gore, a čak 47 prijava podnijeto je po članu 186 Krivičnog zakonika – povreda slobode opredjeljenja pri glasanju. Po jedna prijava bila je predata zbog sastavljanja netačnih biračkih spiskova i sprečavanje održavanja glasanja.
U izvještaju se navodi da su tokom 2017. godine u tužilaštvu imali 39 neriješenih prijava iz ranijeg perioda. Tokom prošle godine bilo je svega šest optuženja, i to jedno zbog sprečavanja održavanja glasanja, a pet zbog povrede slobode opredjeljenja pri glasanju.
Evropska komisija (EK) je u izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da je Specijalno državno tužilaštvo (SDT), na čijem je čelu Milivoje Katnić, nakon parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine otvorilo 198 predmeta kako bi istražilo navode o povredi izbornih prava. Od tih predmeta 113 je zatvoreno zbog nedostatka dokaza, dok su u šest predmeta podignute optužnice. U tri predmeta pravosnažno su izrečene uslovne kazne. U jednom predmetu izrečena je dvomjesečna zatvorska kazna, a u druga dva slučaja krivične prijave su odbačene.
–Organizacije civilnog društva i opozicione političke partije ranije su saopštile da je ovaj sudski epilog neadekvatan i da dalje podriva povjerenje građana u izbore – navodi se u izvještaju Evropske komisije o progresu Crne Gore na putu EU.
U tom izvještaju se sugeriše da je potrebno razmotriti i sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva.
– Lokalni izbori se ne odvijaju istog dana u cijeloj zemlji, već u kontinuitetu, stoga političkim pejzažom dominira dugotrajno i veoma personalizovano izborno raspoloženje. Usled takvog izbornog ciklusa, posmatranje izbora je komplikovano, posebno za međunarodne posmatrače, čime se ostavlja dovoljno prostora za tvrdnje o nepravilnostima, koje se ne mogu nezavisno ocijeniti. Nije bilo novih događaja u smislu političkog i sudskog epiloga navodne zloupotrebe javnih sredstava za partijske političke ciljeve iz 2012. godine (afera „Snimak”) – napomenula je EK.
Iz ugla briselske administracije, posebno je problematično što Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije utvrdila nikakvu zloupotrebu javnih resursa u partijske svrhe, uprkos upornim prijavama opozicije i civilnog sektora da su takve zloupotrebe široko rasprostranjene.
– ASK treba da izradi kvalitetnu metodologiju za ocjenu rizika i da djelotvornije koristi svoja istražna ovlašćenja, uključujući i obavljanje više detaljnijih provjera. Novi softver koji omogućava detaljne provjere orijentisane na rezultate, a na osnovu ocjene rizika i strateškog planiranja, ima potencijal da poboljša bilans ostvarenih rezultata Agencije u ovom smislu – navodi se u izvještaju.
M.V.–Vl.O.
Ne provjeravaju ko dolazi u partijske štabove
Opozicione partije se godinama žale da Demokratska partija socijalista (DPS) nedaleko od glasačkih mjesta formira izborne štabove u kojima isplaćuje glasače i preko kojih vrši izborne zloupotrebe. Iako opozicioni aktivisti tokom izbornog dana policiji i tužilaštvu prijavljuju štabove DPS-a, zloupotrebe obično ne budu otkrivene, jer policija i tužilaštvo ne reaguju. Kako bi stali tome na kraj, a u nedostatku drugih mehanizama borbe sa režimom, opozicioni aktivisti su na nedavno održanim izborima pokušavali da upadaju u sporne štabove i spriječe izborne krađe.
Komentarišući incidente tokom izbornog dana krajem maja ove godine, čelnik DPS-a Milo Đukanović je izjavio da nema izbornog procesa ni u jednom društvu a da nema prigovora i pojedinačnih incidenata, te da je upadanje opozicionih aktivista u štabove DPS-a traženje đavola.