Vlada je usvojila predlog novog zakona o restriktivnim mjerama, kojim akti Evropske unije postaju osnov za donošenje odluke o uvođenju sankcija. Predlogom novog zakona predviđeno je da pod međunarodnim mjerama mogu da budu i crnogorski državljani.
Uz obrazloženje da se usaglašava sa politikom EU, Crna Gora je već uvela sankcije Rusiji, Siriji, Jemenu i Sjevernoj Koreji, kao i bivšim zvaničnicima Tunisa i Libije. Kako se navodi u predlogu zakona, osnov za restriktivne mjere su rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojene na osnovu Povelje UN, ali i akti Evropske unije.
Prema predlogu zakona, odluku o uvođenju restriktivnih mjera donosi Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva vanjskih poslova. Pojašnjava se da se tom odlukom utvrđuju osnov za uvođenje restriktivne mjere, vrsta restriktivne mjere, način primjene, način postupanja organa i drugih subjekata nadležnih za primjenu restriktivne mjere, kao i vrijeme primjene.
– Ako odlukom nije posebno utvrđeno vrijeme primjene restriktivne mjere, ta mjera se ukida odlukom Vlade, na predlog Ministarstva vanjskih poslova, po prestanku razloga za njeno uvođenje – utvrđeno je u predlogu zakona koji je usvojen na sjednici Vlade kojom je predsjedavao premijer Duško Marković.
Restriktivne mjere se uvode i prema pravnim ili fizičkim licima koja su kao teroristi i terorističke organizacije, ili kao finansijeri terorista ili terorističkih organizacija, označeni nacionalnom listom koju utvrđuje Vlada, na predlog Vijeća za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa propisom kojim se uređuju osnove obavještajno-bezbjednosnog sektora Crne Gore.
– Nacionalna lista sačinjava se na osnovu obavještenja Ministarstva vanjskih poslova o fizičkim i pravnim licima koja su aktima Evropske unije označena kao teroristi, terorističke organizacije ili finansijeri terorizma ili terorističkih organizacija, kao i finansijeri terorističkog akta, a na osnovu predloga Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore, organa državne uprave nadležnog za poslove policije, organa uprave nadležnog za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i državnog tužilaštva, ali i obrazloženog zahtjeva druge države – navodi se u predloženom zakonu.
Restriktivne mjere primjenjuju državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i organi lokalne uprave, banke i druge finansijske organizacije i druga pravna i fizička lica koja obavljaju javna ovlašćenja ili javnu službu.
– Sva fizička i pravna lica obavezna su da se uzdržavaju od bilo kakvog poslovnog odnosa, pružanja usluga ili pomoći označenim licima, kao i sa njima, neposredno ili posredno, povezanim licima. Ako fizičko ili pravno lice dođe do saznanja o sredstvima ili drugoj imovini koji su povezani sa označenim licima, dužno je da o tome obavijesti organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, bez odlaganja – piše u tekstu predloženog akta.
Precizira se i da kada državni organi utvrde da su prestali razlozi za označavanje određenog lica na nacionalnoj listi, predložiće Vijeću za nacionalnu bezbjednost brisanje tog lica sa nacionalne liste.
– Vlada, na predlog Vijeća za nacionalnu bezbjednost, donosi akt o brisanju označenog lica sa nacionalne liste, koji se dostavlja organu državne uprave nadležnom za unutrašnje poslove, radi donošenja rješenja o obustavi primjene restriktivne mjere prema tom licu – predviđeno je u predloženom zakonu.
M.V.

Na meti i firme

Prema predlogu zakona, restriktivne mjere primjenjuju se prema državama, crnogorskom državljaninu, ali i strancu i apatridu koji boravi na teritoriji Crne Gore u skladu sa zakonom kojim se uređuju uslovi za boravak stranaca na teritoriji Crne Gore i potvrđenim međunarodnim ugovorima. Pod sankcijama mogu biti i privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik koji je upisan u odgovarajući registar u skladu sa propisima Crne Gore, ali i strano društvo koje obavlja privrednu djelatnost preko svog dijela društva na teritoriji Crne Gore.