I pored upornih javnih poziva, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ne objavljuje plan kontrole i nadzora finansiranja izborne kampanje, rekao je za „Dan” izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica. On je naglasio da CDT nije u prilici ni da ostvari uvid u to šta ASK radi i planira da radi, niti sa kojim resursima.
Kako ocjenjujete nadzor državnih organa od početka kampanje za predsjednika?
– Gotovo je nemoguće dati objektivnu i na činjenicama potkrijepljenu ocjenu. Jedno je sigurno – transparentnost ovog izbornog procesa je manja u odnosu na parlamentarne izbore. Samo institucije koje su zadužene za pojedine oblasti znaju pravo stanje stvari.
I pored naših upornih javnih poziva, ASK ne objavljuje Plan kontrole i nadzora finansiranja izborne kampanje. Tako mi nijesmo u prilici ni da imamo uvid u to šta oni rade i planiraju da rade, niti sa kojim resursima. Imamo priliku da prisustvujemo sastancima ASK na kojima se raspravalja o načinu kontrole, ali se na tim sastancima ne može dobiti kompletna slika.
MUP je takođe formirao svoj radni tim za rad na biračkom spisku, u kome predstavnici NVO ne učestvuju stalno. Nije ispoštovana naša sugestija da se birački spisak prati na način sličan onome sa parlamentarnih izbora, koji bi detaljno kontrolisao podatke, pratio sprovođenje AFIS-a i slično
CDT prisustvuje svim sastancima DIK-a. Možemo konstatovati da su napravili korak naprijed uvođenjem aplikacije za kontrolu potpisa dostavljanjem ključnih dokumenata koja se tiču njihovog rada. Većinu dosadašnjih odluka donosili su jednoglasno, dakle po pravu, a ne po partijskim linijama. Međutim, to nijesu bile „teške“ odluke o prigovorima na regularnost izbora i slično. U instituciji koja je formirana od partija realno je očekivati ove vrste problema kako proces bude odmicao. Takođe, ostaju primjedbe vezane za način formiranja, legitimitet dijela članova proširenog sastava, javnost sjednica i za njene administrativne kapacitete.
Vjerujete li da je ASK ojačala kontrolne kapacitete, imajući u vidu brojne primjedbe da ta institucija ne kontroliše izborni proces na pravi način?
– Naša ključna primjedba na rad ASK u toku izbora 2016. godine bila je da ta institucija kontroli pristupa površno, da bira da radi administrativne provjere na ogromnom broju subjekata, ali izbjegava bilo kakve dubinske provjere. Zato smo u izvještaju te institucije imali zaključke tipa „nije bilo zloupotrebe resursa u izborne svrhe” ili „nijesu prijavljeni troškovi terenskog rada partija“. Da li iko zna za izbore gdje nema troškova terenskog rada partija ili zloupotreba, bez obzira na njihov obim? Iz ocjena ovog tipa može se izvući zaključak da je ASK partijama i institucijama vjerovala na riječ, ne provjeravajući tačnost dostavljenih podataka.
Promjenu pristupa i fokus na dubinske provjere na bazi procjene rizika i više proaktivnosti u provjeri dokumenata koje dostavljaju institucije i politički subjekti od ASK je, pored NVO, tražila i Evropska komisija. Iako za konačnu ocjenu rada institucija moramo sačekati do kraja procesa, mogu reći da dosad nijesmo primijetili promjenu pristupa u ovoj oblasti.
Kako komentarišete činjenicu da dio opština nije na vrijeme objavio podatke o predizbornim socijalnim davanjima?
– U dijelu objavljivanja propisanih finansijskih informacija i informacija o socijalnim davanjima vidimo određeni pomak i u odnosu na 2016. godinu i u odnosu na situaciju sa početka ove kampanje, kad je samo mali broj institucija ispunjavao zakonske obaveze.
No, još imamo situaciju u kojoj brojne institucije na nacionalnom i lokalnom nivou olako shvataju zakon, smišljaju izgovore za neobjavljivanje dokumenata, ne poštuju propisane rokove, objavljuju nerazumljive i nečitke informacije. ASK toleriše ovo ponašanje i hvali obveznike zakona za njihovu transparentnost umjesto da kritikuje i javno proziva one koji ne poštuju obaveze i rokove. Takvim ponašanjem se ne ostvaruje nikakav napredak.
U ovim izborima je od institucija trebalo tražiti korak više u odnosu na prethodne izbore, što se, nažalost, ne događa, tako da se bojim da ćemo i nakon ovih izbora imati more objavljenih neupotrebljivih dokumenata koje niko neće ni pogledati.
Koliko ste tužilaštvu predali prijava zbog zloupotrebe potpisa građana za podršku kandidatima i kako vidite tu pojavu?
– Do sada smo proslijedili 757 prijava građana. Sudeći po onome što su izjavljivali različiti subjekti, broj tih prijava je znatno veći i mjeri se hiljadama. Povratne informacije koje dobijamo od građana govore da potpisi koji su im u tužilaštvu predočeni kao „njihovi“ nijesu ni slični njihovim orginalnim potpisima. Ovim se sada bavi tužilaštvo i očekujemo da oni saopšte zvanične informacije kad za to budu spremni.
Ova pojava nije iznenadila. Dobili smo određenu vrstu potvrde onoga što smo već znali – da se ovo dešavalo na parlamentarnim izborima, da su JMBG, a i ostali podaci, prilično kompromitovani i da se država nije kvalitetno bavila zaštitom podataka.
Ovdje se radi, ukoliko se prijave građana pokažu kao tačne, o svojevrsnom udaru na povjerenje građana i institucija. Pritužbe su nam poslali sudije, policajci, poslanici, visoki državni funkcioneri, s jedne strane, i predstavnici partija (vlasti i opozicije), novinari, civilni aktivnosti, profesori na fakultetima, čak i vjerski poglavar, s druge strane. Bačena je sjenka na dio izbornog procesa, ali je problem mnogo širi i zadire u sve pore života građana.
M.VEŠOVIĆ