Vlada premijera Duška Markovića je vlada kontinuiteta u odnosu na kabinet bivšeg premijera Mila Đukanovića i u poslednjih 12 mjeseci nije bilo nikakvog suštinskog napretka u oblasti sprečavanja kriminala i korupcije, reforme javne uprave i povećanja životnog standarda građana, ocijenio je advokat Veselin Radulović povodom godinu dana od izbora Markovićeve vlade u parlamentu.
On je istakao da korupcionaške afere ostaju neriješene, da se privatizacije planiraji na štetu građana, a suštinskog napretka ka EU nema.
– Sve konkretne reforme koje bi bile sprovedene u svim pomenutim oblastima, posebno po pitanju bilansa rezulata u borbi protiv korupcije, koja je prisutna na svim nivoima, ugrozile bi samu Vladu, imajući u vidu karakter vlasti u Crnoj Gori – kazao je Radulović za „Dan”.
Skupština Crne Gore izabrala je 41. Vladu na čelu sa Duškom Markovićem krajem novembra prošle godine. Vladu i program koji je ponudio Marković podržao je 41 poslanik DPS-a, SD, BS-a i koalicije Albanci odlučno.
Koordinator u Građanskoj alijansi (GA) Zoran Vujičić rekao je da nakon godinu dana rada Vlade možemo reći da još nisu uspostavljeni kontrolni mehanizmi koji su nužni u radu izvršne vlasti.
– Očekivano smanjenje, to jest racionalizacija javne uprave još nije u agendi rada Vlade, a to je nešto što umnogome opterećuje budžet. Borba protiv korupcije mora biti još odlučnija. Iako je prethodna turistička sezona bila odlična, zbog slabije kontrole i fiskalne nediscipline, ogroman novac nije završio u budžetu. Na tome ozbiljno mora da se poradi u narednom periodu jer su turizam i prilivi od njega strateški za državu – naveo je Vujičić.
Iako je najavljivano da će nakon godinu dana rada Vlade premijer Duško Marković provjeriti rad ministara i da će iz tima biti odstranjen svako ko bude zaostajao, od takvih rezova se, makar zasad, odustalo. Iako procenat realizacije obaveza iz programa rada Vlade za neke resore nije baš pohvalan, smjena ministara nema.
Predstavnik Politikom mreže Jovana Marović kazala je da je iza nas izuzetno burna godina koja nije donijela značajne pomake ni na političkom ni na ekonomskom planu. Godinu je, kako je naglasila, svakako obilježilo stezanje kaiša, i to na račun najugroženijeg dijela stanovništva, dok javna potrošnja nastavlja da opterećuje budžet, a njeno smanjenje je i dalje na čekanju.
– U ovom periodu došlo je do usvajanja kontroverznih zakonskih rješenja koja su uticala na ionako krnju transparentnost rada izvršne vlasti i, generalno, Vladi su dosadile norme koje u praksi ionako nije sprovodila, pa je odlučila da ih prilagodi svojim potrebama. Stoga i u dijelu harmonizacije zakonodavstva gdje je ranije postignut određeni napredak bilježimo korake unazad. Neki od zakona koji su usvojeni ili izmijenjeni kontroverznim rješenjima jesu i zakoni o slobodnom pristupu informacijama, javnim nabavkama i prestonici – rekla je Marovićeva za „Dan”.
Kako je ukazala, vlast je nastavila sa pozicioniranjem lojalnih kadrova na rukovodeće pozicije, uz poruku da se kršenje zakona i te kako isplati kada ste član vladajuće partije, kao i da nema govora o jednakosti pred zakonom.
– Evidentno je i kašnjenje u sprovođenju strateških dokumenata, poput Akcionog plana za poglavlje 23, ili Strategije reforme javne uprave, na šta ukazuju izvještaji nevladinih organizacija – kazala je Marovićeva.
Kako je dodala, zbog bojkota parlamenta od strane opozicije, ali prvenstveno zbog nezainteresovanosti poslanika vladajuće koalicije da koriste kontrolne mehanizme koji im stoje na raspolaganju, kontrolna funkcija parlamenta je u potpunosti izbrisana.
– Malo je pozitivnih događaja koje bi trebalo pripisati ovoj vladi, ali svakako treba istaći da je godinu obilježilo pristupanje NATO alijansi, kao posledica brojnih okolnosti – rekla je Marovićeva. M.V.
Dug raste, privreda nekonkurentna
Bivši poslanik Mladen Bojanić kazao je za „Dan” da su lažni državni udar, fingiranje vladavine prava i Potemkinova ekonomija obilježili godinu rada ove vlade.
– Kako drugačije nazvati ekonomiju države čijim građanima realno pada životni standard, a vlast ih poluinformacijama uporno ubjeđuje da žive bolje? Da „BDP nije plima pa da podigne svaku barku” (Tomas Piketi) potvrđuje i crnogorska ekonomija. I pored rasta BDP-a, rast nezaposlenosti i javnog duga, užasno loš spoljnotrgovinski deficit i nekonkurentna privreda ostaju glavni problemi–zaključio Bojanić.