Predsjednik Evropske komisije (EK) Žan Klod Junker najavio je da će u februaru iduće godine biti sačinjena strategija kako da Crna Gora i Srbija do 2025. godine postanu članice EU. On je to kazao u govoru o stanju Evropske unije, uz koji je objelodanio i akcione planove za rad EK do isteka sadašnjeg mandata komisije, odnosno ljeta 2019. godine.
Po toj najavi, komesar za pregovore o pridruživanju EU Johanes Han trebalo bi da objelodani strategije za Srbiju i Crnu Goru, jer su ove dvije države najnaprednije od svih iz regiona kada su u pitanju evropske integracije. Po saznanjima „Dana”, redovni izvještaj EK o napretku Crne Gore na putu ka EU biće objavljen u aprilu iduće godine. Iako je postojala praksa da se takvi izvještaji objavljuju na jesen, nova metodologija podrazumijeva da budu publikovani jednom godišnje, na proljeće.
U Indikativnom strateškom dokumentu za period do 2020. godine, koji se odnosi na prioritete za obezbjeđenje sektorske pomoći iz IPA (Instrument pretpristupne pomoći) fondova, Evropska komisija je kazala da Crna Gora mora razviti značajan bilans rezultata zasnovanih na efikasnim i nepristrasnim istragama, krivičnom gonjenju i sudskim presudama u slučajevima korupcije na svim nivoima, uključujući korupciju na visokom niviou i ugrožene sektore, kao što su javne nabavke.
Prioriteti IPA su pružanje pomoći zemljama korisnicama u ispunjavanju političkih, ekonomskih i drugih kriterijuma koji se odnose na usvajanje pravnih tekovina EU, izgradnju administrativnih kapaciteta i jačanje pravosuđa, kao i pomoć zemljama u procesu priprema za korišćenje strukturnih i kohezionih fondova EU nakon pristupanja.
U dokumentu o strateškim prioritetima, Evropska komisija navodi da svim istražnim i pravosudnim organima Crne Gore treba obezbijediti adekvatne resurse za rad, a saradnju među agencijama treba poboljšati.
– Potrebno je ojačati kapacitete i ekspertize, posebno za finansijske istrage i u oblasti oduzimanja, konfiskacije, i upravljanje prihodima stečenim kriminalnim radnjama. Zaštita osnovnih prava zasniva se na Ustavu, koji garantuje građanska i politička prava, kao i društvena, ekonomska i kulturna – navodi se u dokumentu Evropske komisije, čiji sektor za pregovore o pridruživanju vodi komesar Johanse Han.
Ističe se da će napori Crne Gore u kontekstu pregovora o pristupanju morati da budu fokusirani na potpuno ispunjavanje političkih i ekonomskih kriterijuma iz Kopenhagena za članstvo u EU, kao i sposobnost da se prihvati pravni sistem Unije.
– Što se tiče političkih kriterijuma, demokratsku transformaciju zemlje treba nastaviti kroz jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i osiguranje poštovanja osnovnih ljudskih prava i zaštitu manjinskih prava. Poseban fokus treba da bude na reformama koje unapređuju nezavisnost, odgovornost, profesionalizam i efikasnost pravosuđa, kao i unapređenje funkcionisanja policije i drugih organa za sprovođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije – poručuju iz EK.
Navedeno je da su Crnoj Gori potrebni i povećani napori da se suoči sa nedostacima u zaštiti osnovnih ljudskih prava, posebno u pogledu prava manjina, ali i migranti i tražioca azila.
– Puna i pravovremena implementacija akcionih planova Vlade Crne Gore za poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i poglavlje 24 (pravda, sloboda i sigurnost) biće od suštinskog značaja. Pored toga, Crna Gora treba da nastavi reformu svoje javne uprave i jača povjerenje u javne institucije, da zaštiti slobodu medija i podržava razvoj civilnog društva – naglasili su iz Evropske komisije.
Što se tiče ekonomskih kriterijuma, kako se ukazuje, Crna Gora još nije funkcionalna tržišna ekonomija. M.V.
Brinu zbog nezaposlenosti
Kako su kazali iz EK, Crna Gora mora sprovesti održive reforme u cilju promovisanja ekonomske konkurentnosti i radi oporavka od globalne ekonomske i finansijske krize, koja je značajno uticala na zapadni Balkan.
– Velika stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori predstavlja ozbiljan izazov i neophodna su bitna poboljšanja u oblasti obrazovanja i razvoja ljudskih resursa. Potrebno je smanjiti neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada. Razvoj privatnog sektora mora biti dodatno podržan poboljšanjem poslovnog okruženja – ocjenjuju u Evropskoj komisiji.