Ministarstvo vanjskih poslova nije ispoštovalo obavezu iz plana rada Vlade da u prvoj polovini ove godine pripremi analizu rada diplomatsko-konzularne službe. To pokazuje izvještaj o realizaciji mjera iz programa rada vlade za 2017.godinu. Prema ocjeni analitičara, ovaj podatak ukazuje na namjeru da se nastavi prikrivanje problema i nerada ambasadora.
Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović kazala je za „Dan“ da kašnjenjem u pripremi analize o radu diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore Ministarstvo vanjskih poslova pokazuje da ne žuri sa unapređenjem njenog rada i rješavanjem gorućih problema na koje je više puta ukazivano sa različitih adresa.
– Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović najavio je početkom godine da će ta analiza biti jedno od polazišta za izradu zakona o vanjskim poslovima, što se nije desilo, pa se takav način rada odrazio na kvalitet pripremljenih zakonskih rješenja. Još jednom je potvrđena ustaljena praksa izmjene zakonskih tekstova bez namjere da se napravi suštinski otklon u odnosu na loše prakse i probleme u radu. Odnos Ministarstva vanjskih poslova prema pripremi analize rada diplomatasko-konzularnih predstavništava pokazuje da će, po svoj prilici, to biti još jedno površno štivo koje služi samo za ispunjavanje obaveze iz programa rada – ocijenila je Marovićeva.
Jedan od prvih poteza novog šefa crnogorske diplomatije Srđana Darmanovića nakon što je stupio na tu dužnost bio je nalog da Ministarstvo vanjskih poslova izradi analizu rada diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore. Na osnovu rezultata te analize, kako je najavljivano, trebalo je da budu planirani dalji konkretni koraci po pitanju otvaranja novih konzulata i ambasada. Iz tog dokumenta trebalo je da proisteknu i moguće kadrovske promjene na pozicijama ambasadora i drugih diplomatskih predstavnika Crne Gore koji su trenutno na službi u inostranstvu.
Prema programu rada Vlade za 2017. godinu, planirana je analiza rada diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore.
– Ovom analizom biće dat pregled aktivnosti i presjek stanja u diplomatsko-konzularnoj mreži Crne Gore u cilju ispunjavanja vanjskopolitičkih prioriteta i predstavljanja naše države u inostranstvu. Informacija će, takođe, poslužiti kao osnov za planiranje razvoja mreže u narednom periodu i biti jedno od polazišta za izradu zakona o vanjskim poslovima – navodi se u tom vladinom dokumentu.
Kao predlagač u programu rada Vlade navedeno je Ministarstvo vanjskih poslova, a rok je bio prvi kvartal ove godine. Kao nadležna radna tijela koja će se baviti ovim pitanjem u Vladi navode se Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem. Kako se navodi u programu, za treći kvartal 2017. godine planirana je informacija o radu diplomatsko-konzularne mreže Crne Gore.
– Ovom informacijom biće dat pregled aktivnosti koje sprovodi diplomatsko-konzularna mreža Crne Gore u cilju ispunjavanja vanjskopolitičkih prioriteta i predstavljanja naše države u inostranstvu. Informacija će, takođe, poslužiti kao osnov za izradu plana aktivnosti diplomatsko-konzularnih predstavništava za 2018. godinu, kao i za planiranje razvoja mreže u narednom jednogodišnjem periodu. Predlagač je Ministarstvo vanjskih poslova, a nadležna radna tijela su Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem – piše u programu rada Vlade za 2017. godinu.
Komentarišući činjenicu da Ministarstvo vanjskih poslova nije ispoštovalo pomenutu obavezu iz programa rada Vlade za tekuću godinu, analitičar Božidar Čolaković kazao je da se u domaćoj javnosti diplomatija doživljava kao zabran vladajućih partija.
– Pritom je kod izbora ambasadora ne jednom bilo kontroverznih rješenja. Stiče se utisak da su pojedina kadrovska rješenja iz bliže i dalje prošlosti posledica isključivo partijske volje i kombinatorike, koja, usmjeravana partijskom logikom i interesom, dovoljno jak argument za izbor nalazi ili u upitnim odlukama organa koji su se bavili djelovanjem budućih ambasadora, kao u slučaju plagijata, ili u zanemarivanju predstavljenom nedostatkom dokaza u aferama sa kojima su dovođeni u vezu, kao u slučaju ranijeg izbora, kada je ljubljansko „Delo” problematizovalo odluku svog MIP-a da se saglasi sa prijemom čovjeka poznatog po šamaranju novinara i umiješanog u korupcionaške afere – kazao je Čolaković.V.R.
Neophodna
depolitizacija
Po riječima Božidara Čolakovića, depolitizacija i profesionalizacija diplomatsko-konzularne službe moraju biti imperativi ako se na izazove novog vremena želi odgovoriti na adekvatan način.
– Drugačiji pristup znači put u anahronizam. Jednom je bivši ministar inostranih poslova primijetio da je formiranje javno odgovorne i kompetentne vlasti na konačno demokratskim izborima jedina šansa za profesionalizaciju diplomatije. Ukoliko taj stav proširimo i na profesionalizaciju u svim drugim oblastima, rješenje duboke krize u kojoj se država nalazi čini se evidentnim-kazao je Čolaković.