Vlada je zadužila potpredsjednika Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministra pravde Zorana Pažina da uputi pismo o namjeri pristupanja Crne Gore Programu pravde Evropske komisije. Na poslednjoj sjednici Vlade donijeta je odluka da se zadužuje Ministarstvo pravde da u saradnji sa Generalnim direktoratom za pravdu Evropske komisije pripremi predlog sporazuma između Evropske unije i Crne Gore o učešću u Programu pravde i dostavi ga Vladi na razmatranje.
Kako se navodi u vladinom dokumentu o pristupanju Programu pravde Evropske komisije, kabinet premijera Duška Markovića je na sjednici 25. maja 2017. godine usvojio informaciju o učešću crnogorskih institucija u radu evropskih pravosudnih mreža.
– Vlada je zadužila Ministarstvo pravde da, u saradnji sa Generalnim direktoratom za pravdu Evropske komisije, definiše finansijski i proceduralni aspekt, kao i dinamiku pristupanja Crne Gore Programu pravde i o tome informiše Vladu do kraja drugog kvartala tekuće godine – navodi se u tom dokumentu.
Objašnjava se da je Generalni direktorat za pravdu Evropske komisije pokrenuo 2014. godine dva programa – Program pravde i Program prava i jednakost, za zemlje članice EU (izuzev Ujedinjenog Kraljevstva i Danske), kao i kandidate, potencijalne kandidate i pristupajuće zemlje, u periodu od 2014. do 2020. godine.
– Sve crnogorske pravosudne institucija izrazile su zainteresovanost za učešće u Programu pravde, koji sadrži tri stuba – pristup pravdi, pravosudnu saradnju u građanskim i krivičnim stvarima i inicijative u oblasti droga. Cilj programa je dalji razvoj evropskog prostora pravde, utemeljenog na međusobnom priznanju odluka i međusobnom povjerenju – saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Ističe se da se programom promovišu pravosudna saradnja u građanskim i krivičnim stvarima, pravosudna obuka, uključujući učenje jezika i pravne terminologije, s ciljem njegovanja zajedničke pravne i pravosudne kulture. Takođe, tu je i efektivni pristup pravdi u Evropi, uključujući prava žrtava krivičnih djela i procesna prava u krivičnim postupcima; pravosudnu saradnju u borbi protiv droga i trgovine narkoticima, uključujući aspekt prevencije kriminala.
– Aktivnosti koje se finansiraju u okviru ovog programa obuhvataju: konferencije, radionice, razmjenu kadra i dobre prakse, unapređenje informacionih sistema, analitičke i druge srodne aktivnosti. U programu mogu učestvovati pravosudne institucije, međunarodne organizacije, svi javni i privatni neprofitni subjekti, kao i profitni u statusu partnera – konstatovano je u dokumentu Vlade.
Navedeno je da bi „ulaznica” za Program pravde za 2018. godinu iznosila 20.807 eura, za 2019. godinu 21.212 eura, a za 2020. godinu 21.611 eura.
– Doprinos Crne Gore, kao i drugih zemalja regiona izračunat je utvrđivanjem ponderisane stope BDP-a u odnosu na ukupan nominalni BDP u zemaljama EU i Crne Gore i njenom primjenom na godišnju alokaciju navedenih programa. Država koja pristupi programu ostaje do kraja njegove realizacije, obnavljajući godišnje uplatu za učešće. Proceduru inicira zainteresovana država, upućivanjem pisma o namjeri pristupanja Programu pravde – ističe se u dokumentu Vlade. M.V.
Procedura traje šest mjeseci
Iz Vlade objašnjavaju da se nakon internih procedura u Evropskoj komisiji, koje traju oko šest mjeseci, odnosno nakon završenih unutrašnjih procedura u zainteresovanoj državi, stiču uslovi za potpisivanje sporazuma između Evropske unije i zainteresovane države o učešću u Programu pravde.
– Sporazum potpisuju nadležni komesar EU i resorni ministar zainteresovane države, zajednički ili odvojeno – piše u dokumentu.