Rusija je uvijek bila prijatelj i zaštitnik Crne Gore i ulazak u NATO našu državu može dovesti u situaciju da se bori protiv svoje vjekovne zaštitnice, ali narod na referendumu to neće dozvoliti i svaki put prema toj vojnoj organizaciji bez referenduma put je u nestabilnost i u još veće podjele, istaknuto je na anti-NATO tribini DNP-a u Danilovgradu. Lider DNP-a Milan Knežević najavio je da će narednih dana u svim gradovima Crne Gore krenuti kampanja protiv učlanjenja u taj savez, a cilj kampanje je da promoviše ideju vojne neutralnosti koju bi garantovala Rusija.
– Za desetak dana Predrag Bulatović i ja izložićemo u Rusiji našu ideju vojne neutralnosti, a založićemo se i da se na Balkanu formira savez neutralnih država u koji bi pored Crne Gore i Srbije ušli Makedonija i BiH. Smatram da će te države na tom konceptu najuspješnije sačuvati svoj državni integritet. Drago mi je što smo večeras u Danilovgradu u ovolikom broju i to je jasna poruka DPS-u i Milu Đukanoviću da je većina naroda protiv učlanjenja u taj agresivni vojni savez – rekao je Knežević i poručio da nikakva medijska i ostala kampanja ne mogu izbrisati ono što je suština crnogorskog bića, a to je otpor prema globalnoj nepravdi.
On je naglasio da se dobijanjem pozivnice za NATO Milo Đukanović obavezao da u slučaju sukoba sa Rusijom bude na strani NATO-a, a da DNP tumačeći istinsku volju naroda Crne Gore to ne može prihvatiti i da se zna na čijoj će strani biti Crna Gora ukoliko do tog sukoba dođe.
– Bićemo na strani Svetog Petra Cetinjskog, Njegoša, serdara Janka Vukotića, Marka Miljanova i mojkovačkih junaka koji su i prije nas izabrali na kojoj su strani – primjetio je Knežević.
Lider DNP-a je zatražio da Rusija i NATO garantuju i održavanje referenduma o učlanjenju u taj savez, jer bilo koja druga odluka u skupštini, režimskim kuloarima i kafićima i kanabeima bila bi neobavezujuća i Crnogorci je ne bi prihvatili. Knežević je rekao da je agresija NATO-a 1999. godine motivisana otimanjem Kosova i Metohije, ali da od srpske pokrajine ne treba odustati i da Crna Gora i Srbija u novim odnosima i sa Rusijom može računati da se sačuva naš identitet.
– Mi smo se odlučili da budemo sa narodom i moramo poručiti Milu Đukanoviću da se većinska Crna Gora protivi ulasku u NATO. Pozivam vas i da 24. i 25. januara nastavimo borbu za slobodnu Crnu Goru – zaključio je Knežević.
Predrag Bulatović je naglasio da je pozivnica za NATO činjenica koju treba prihvatiti u Crnoj Gori, ali da nakon nje svih 28 država članica moraju tu odluku da verifikuju, a da se tek potom o tome izjasni i Crna Gora. On sumnja da se može ići i drugim putem i da NATO sve to zaobiđe zbog geostrateških interesa i pozove Crnu Goru u stalno članstvo.
– Prije godinu dana tek oko 25 odsto naroda je bilo za NATO i svi znaju da taj vojni savez realizuje američke interese i da od učlanjenja nema nekih ekonomskih beneficija za našu državu. Nakon što je dobijena pozivnica povećana je podrška učlanjenju u NATO i to zbog pojačane kampanje, ali i zbog stranaka čije je članstvo protiv NATO-a, ali vođstvo tih stranaka priča da priča o NATO-u ide u prilog Milu Đukanoviću i da je to priča o podjelama. Zbog toga moramo stvoriti anti-NATO koaliciju stranaka, ali ne kao izbornu listu, jer je to danas teško ostvariti. Zbog toga moramo da napravimo najširi anti-NATO savez i da time onemogućimo političke lidere kojima odgovoraju glasovi koji su protiv NATO-a a kasnije to zloupotrijebe – naglasio je Bulatović.
On je rekao da treba podržati sve aktivnosti DF-a protiv učlanjenja u NATO, kao i SNP-a oko prikupljanja potpisa za referendum. Jedini cilj je da se na narednim fer i slobodnim izborima osvoji što više glasova što bi obezbijedilo održavanje referenduma o odluci o kojoj se kad-tad mora odlučivati.
– DNP će na referendumu jasno biti protiv učlanjenja Crne Gore u NATO, jer to odgovara NATO-u, a ne Crnoj Gori – zaključio je Bulatović.
I.M
Ne smije se zaboraviti Saša Stajić
Sa tribine je poručeno da se ne smiju zaboraviti NATO zločini prilikom agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine. Posebno moraju voditi brigu u Danilovgradu gdje je pala prva žrtva NATO bombardovanja, kada je u kasarni poginuo vojnik Saša Stajić.