Pošto je Ustavni sud pokrenuo inicijativu za ocjenu ustavnosti prikupljanja potpisa za predaju izbornih lista pred opštinskim izbornim komisijama, postavlja se pitanje kako spriječiti falsifikovanje prikupljenih potpisa i kako vršiti provjeru tih potpisa, istakao je funkcioner Nove srpske demokratije i DF-a Milutin Đukanović. On se zapitao zašto se ne upari birački spisak sa popisom stanovništva i, konačno, dobije spisak građana koji ne žive u Crnoj Gori.
– Ili ćemo i dalje slušati nemušta objašnjenja da su to neuporedive kategorije, jer su korišćene različite metodologije. Državni organi javno saopštavaju da nemaju evidenciju građana koji se nalaze u biračkom spisku, a žive u inostranstvu, ali ne žele ni da se potrude da kreiraju tu evidenciju. Ustav Crne Gore u članu 45 jasno propisuje da pravo glasa imaju državljani Crne Gore, koji su navršili 18 godina i imaju prebivalište u Crnoj Gori u trajanju od 24 mjeseca – rekao je Đukanović za „Dan”.
On je kazao kako nije nikakva tajna da ne postoji precizna odluka koja definiše šta znači imati prebivalište u trajanju od 24 mjeseca, odnosno kada se prekida kontinuitet prebivališta.
– Može li se za nekog ko živi u inostranstvu više godina i tamo ostvaruje svoje životne interese, radi, školuje djecu, a možda je i dobio državljanstvo te države, smatrati da ima prebivalište u Crnoj Gori. Neistinite su tvrdnje da smo ranije tražili brisanje studenata i moreplovaca već samo brisanje onih birača koji nemaju prebivalište u Crnoj Gori, odnosno birača za koje se ne može dokazati da su u poslednjih 12 mjeseci, prije održavanja izbora, boravili bar jedan dan u Crnoj Gori – objasnio je Đukanović, ističući da samo prelazna vlada može organizovati fer izbore.
On je podsjetio na stav MUP-a da se podaci koji će se nalaziti na elektronskom uređaju za identifikaciju birača ne mogu zloupotrijebiti i da su potpuno zaštićeni.
– Pitanje je šta je bio onda problem da se i otisci prstiju nađu među podacima za identifikaciju kad je sistem dobro zaštićen od bilo kakvih zloupotreba. Odgovor je za nas više nego jasan – još se nije odustalo od želje za manipulacijama i prevarama na samom biračkom mjestu. Sada se slavi Afis sistem koji bi trebalo da eliminiše sve lažne i duple birače. Nije baš najjasnije da li će implementirani softver moći da pronađe birače koji imaju različita imena a iste fotografije – kaže Đukanović.
On smatra da softver, nije važno kako se zove, mora da pronađe sve birače sa neispravnim matičnim brojem, sa istovjetnim matičnim brojevima, sa istovjetnim otiscima prstiju i istovjetnim fotografijama.
- Za sada ne postoje garancije da MUP to želi da realizuje – naveo je Đukanović.
Iz Građanskog pokreta URA naveli su da je Ustavni sud obavezan da što prije ozvaniči mišljenje za ocjenu ustavnosti odredbi izbornih zakona kojima se predviđa obaveza prikupljanja potpisa pred stranačkim izbornim komisijama i donese odluku kojom se proglašavaju neustavnim. Tu inicijativu Ustavnom sudu podnijeli su potpredsjednik URA Rade Bojović, profesor Ilija Vujošević i Branko Lukovac.
Bojović je ranije ocijenio da je naročito važno da Ustavni sud ozvaniči mišljenje u trenutku kada se vodi parlamentarni dijalog u vezi sa sprovođenjem regularnih i slobodnih izbora.
– Prestanak važenja odredbi koje su primoravale građane da se pred stranačkim komisijama izjašnjavaju o svom političkom opredjeljenju biće značajan iskorak u pravcu afirmisanja slobodnog izbornog procesa – rekao je Bojović agenciji Mina.
On je podsjetio da je javnost još prije dva mjeseca upoznata sa rješnjem Ustavnog suda da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti odredbi izbornih zakona kojima se predviđa obaveza prikupljanja potpisa pred stranačkim izbornim komisijama.
Ukazao je da je Ustavni sud u detaljnom obrazloženju rješenja nedvosmisleno i jasno ocijenio da su neustavne odredbe izbornih zakona na osnovu kojih se građani obavezuju da potpisuju podršku izbornim listama i političkim kandidatima pred opštinskim izbornim komisijama. Kako je rekao, to jednako važi u slučaju izbora predsjednika države, kao i u slučaju parlamentarnih. M.V.
Uvažili standarde
Rade Bojović je ranije kazao da je mišljenjem o ukudanju obaveznih potpisa Ustavni sud potvrdio primjedbe posmatračke misije OEBS-a sa proteklih predsjedničkih izbora i uvažio duh Evropske konvencije o ljudskim pravima i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
– To znači da će na predstojećim parlamentarnim izborima prikupljanje potpisa opet biti slobodno i više neće zavisiti od neustavne, partitokratske i parapolicijske političke volje – kazao je Bojović.