Uvođenje potpuno ili makar djelimično otvorenih izbornih lista neophodno je Crnoj Gori, jer predstavlja najefikasniji način za borbu protiv političke korupcije, ocijenio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović. Smatra da bi uvođenje otvorenih izbornih lista doprinijelo i većoj odgovornosti poslanika.
– Otvorene izborne liste značile bi manji uticaj partija, manju politizaciju i veću demokratizaciju društva. Gotovo da ne vidim nijedan negativan efekat uvođenja otvorenih izbornih lista. I u bivšoj partiji sam bio jedan od ljudi koji je to zalaganje inkorporirao u politički program, a i Građanski pokret URA to apsolutno podržava, jer smatramo da bi otvorene liste bile veliki demokratski iskorak – naveo je Abazović.
Podsjeća da je Ustavom definisano da se na izborima biraju poslanici, a ne poslaničke liste i da izborni sistem treba uskladiti sa odredbama najvišeg pravnog akta.
– Ubijeđen sam da bismo uvođenjem otvorenih lista znatno umanjili političku korupciju. Konačno bismo stvorili uslove da imamo značajniji stepen političke aktivnosti poslanika, za razliku od mnogih koji sada u Skupštinu dolaze samo da bi primili platu ili kada treba da kao roboti glasaju onako kako im partija naredi – ističe funkcioner Građanskog pokreta URA.
Smatra da je za aktuelni saziv parlamenta kasno da razmatra ove izmjene izbornog sistema, ali da bi sledeći svakako to morao da procesuira.
Jedan od problema koji bi se mogao riješiti uvođenjem otvorenih izbornih lista odnosi se na „preletače”, odnosno poslanike koji na izborima mandat osvoje sa jednom, a onda pređu u drugu ili formiraju novu partiju. Takvih slučajeva je u ranijem periodu bilo više, a samo u 2015. godini veliki broj poslanika je promijenio „dresove“. Najprije je Zoran Miljanić iz Pozitivne Crne Gore prešao u Demokratski front. Zbog sukoba u Pozitivnoj, u poslaničkom klubu te stranke više nijesu ni Dritan Abazović i Mladen Bojanić. Njih dvojica su nedavno formirali poslanički klub zajedno sa Novicom Stanićem, koji je napustio Demokratski front i Novu srpsku demokratiju i osnovao Pokret za Pljevlja. Nakon toga došlo je do raskola u Socijaldemokratskoj partiji, čiji su nekadašnji funkcioneri formirali Socijaldemokrate Crne Gore. Parlamentarci iz novoformiranog SD-a Damir Šehović i Mićo Orlandić formalno su takođe dio kluba samostalnih poslanika. Ovakvim rotacijama gotovo da je u potpunosti promijenjena volja građana iskazana na parlamentarnim izborima.
Prema riječima Borisa Marića iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), uvođenje otvorenih izbornih lista je neophodno, a treba razmotriti da li ovaj model prvo primijeniti na lokalnom nivou ili se opredijeliti za paralelno sprovođenje i na državnom.
– Građani Crne Gore moraju konačno da dobiju mogućnost da zaista biraju predstavnike za koje smatraju da će u Skupštini najbolje zastupati njihove interese. To bi bio ozbiljan doprinos neposrednosti demokratije i izbornog procesa. Otvorene liste doprinijele bi i unutrašnoj demokratizaciji svih partija – ocijenio je Marić.
Iz Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) ranije su predložili i konkretan model za reformu izbornog istema kroz otvaranje kandidatskih lista u dvije faze. Prva faza je omogućavanje biraču da unutar jedne partijske liste može da zaokruži konkretnog kandidata, te da se na bazi preferencijalnih glasova utvrđuje konačan redosled na kandidatskoj listi. Na taj način se dolazi do onih kandidata koji će postati poslanici. Riječ je o uvođenju zatvorene neblokirane liste. Biraču u ovoj fazi treba da stoji na raspolaganju jedan preferencijalni glas. Glas dat kandidatu je glas dat partiji. Glas birača koji ne da glas kandidatu nevažeći je. Zbir glasova datih kandidatima jedne partije rezultat je te partije.
Druga faza treba da bude uvođenje otvorene liste sa sistemom panaširanja (sistem dijeljenja glasova) i kumulacije po ugledu na Luksemburg. U drugoj fazi Crna Gora bi, kako su predložili, bila podijeljena na petomandatne izborne jedinice, u kojima bi biraču stajao na raspolaganju broj glasova jednak broju mandata koji se raspodjeljuje.
– Birač bi glasove davao kandidatima, a ne partijama. S obzirom na to da ima na raspolaganju pet glasova, birač bi mogao da glasa za kandidate sa različitih lista, odnosno iz različitih partija. Svoje glasove birač bi mogao da podijeli kandidatima koji pripadaju različitim partijskim, odnosno kandidatskim listama – to su osnovne karakteristike sistema panaširanja.
Rezultat partije po tom sistemu je zbir glasova datih kandidatima sa njene liste. Biraču bi ostajala mogućnost i da kandidatu koji mu se posebno „sviđa” da najviše dva preferencijalna glasa.
Poslanik Pozitivne Azra Jasavić naglasila je da su Crnoj Gori neophodni pošteni i demokratski izbori, da bi nakon njih mogli da imamo istinsku političku elitu bez koje nema vladavine prava i ekonomskog razvoja.
– Pored toga, potrebno je Zakon o izboru odbornika i poslanika uskladiti sa Ustavom. Po Ustavu mandati pripadaju poslanicima i odbornicima. Zato je neophodno ozbiljno razmotriti inicijativu Pozitivne Crne Gore koja je podnijeta još 2013. godine u Radnoj grupi za izgradnju povjerenja u izborni proces, a obnovljena je i u okviru aktuelnog parlamentarnog dijaloga. Predlažemo da se izborno zakonodavstvo reformiše u pravcu da imamo zatvoreni ali deblokirani sistem izbornih lista. U praksi to bi značilo da se na izborima glasa za partiju, a u okvuru nje za poslanike po redosledu onako kako građani žele – navela je Jasavićeva.
Time bi se, kako kaže, izbjegla mogućnost da partijska rukovodstva određuju uticaj poslanika prema ličnim preferencijama, a narod bi istinski odlučivao koga želi da podrži.
– To bi u ovoj fazi demokratskog razvoja Crne Gore bio mnogo prihvatljiviji model nego da idemo sa mnogo složenijim, potpuno otvorenim sistemom, u kojem bi građanin imao nekoliko glasova, pa bi mogao da zaokruži više ljudi sa različitih izbornih lista. Sistem zatvorenih i deblokiranih izbornih lista neophodan je Crnoj Gori i sve dok ne bude uveden imaćemo političku korupciju i prekrajanje izborne volje građana – zaključila je Jasavićeva.
Činjenica da otvorene liste uprkos višegodišnjim zalaganjima dijela političkih subjekata i civilnog sektora nikako da postanu dio crnogorskog izbornog sistema, ukazuje da partije ipak žele da zadrže dominantnu ulogu u kreiranju sastava skupštinskih saziva, ne prepuštajući građanima da budu i suštinski, a ne samo deklarativno, nosioci suvereniteta.V.RADENOVIĆ
Prioritet zaustavljanje zloupotreba resursa
Kako je istakao Boris Marić, otvaranje izbornih lista ne može riješiti sve probleme izbornih procesa.
– Prethodno mora biti riješeno pitanje zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe. Nakon toga treba razmišljati o promjeni izbornog sistema i karakteru lista, i svemu ostalom što se tiče dalje demokratizacije izbornih procesa – zaključio je Marić.
Mogući tehnički nedostaci
Funkcioner Građanskog pokreta URA Dritan Abazović napominje da iz političke teorije zna da kada su u pitanju konzervativne sredine, kakva je još uvijek i Crna Gora, postoje dva moguća problema u vezi sa primjenom sistema otvorenih izbornih lista.
– Prvi problem odnosi se na zastupljenost žena u parlamentu. Vjerujem da bi u konzervativnom društvu kakvo je naše žene teže dolazile do glasova pojedinačno, iako bih volio da je drugačije. Drugi problem su manje sredine, gdje ljudi imaju slabiji pristup medijima. Sve su to stvari koje se mogu tehnički rješavati – istakao je on.