Savjet mjesne zajednice ubuduće se neće birati na zboru građana već će za njihovo imenovanje biti zaduženo skupštinsko radno tijelo -odbor za izbor i imenovanje, predvidjela je nova odluka o mjesnim zajednicama koja je od juče na javnoj raspravi. Novina je i da se sekretar MZ bira na javnom pozivu koji objavljuje odbor za izbor i imenovanje.
Novu odluku Glavni grad je pripremio jer je Ustavni sud krajem januara ukinuo odluku iz 2016. godine, a nakon toga i Upravni sud poništio rješenja Skupštine Glavnog grada od 25. decembra 2018. godine na osnovu kojih su imenovani odbori povjerenika u 39 mjesnih zajednica. Savjet MZ, kako je predviđeno novim propisom, Glavnog grada, imaće pet članova, a predsjednik savjeta biraće se iz njihovog reda. Mandat savjeta traje četiri godine. Za razliku od prethodne odluke koja je propisivala da pravo predlaganja kandidata imaju građani koji su prisutni na zboru, novi propis Glavnog grada sadrži potpuno drugačiju verziju.
– Po jednog člana savjeta za imenovanje predlaže gradonačelnik, klub odbornika sa najvećim brojem odbornika iz reda parlamentarne većine, klub odbornika sa najvećim brojem odbornika iz reda opozicije. Dva člana savjeta imenuje radno tijelo Skupštine nadležno za izbor i imenovanja nakon sprovedenog postupka za imenovanje – piše u nacrtu odluke o mjesnim zajednicama.
To praktično znači da će onaj ko ima skupštinsku većinu imati i kontrolu nad mjesnim zajednicima.
Pored savjeta MZ, u organ mjesne zajednice po novoj odluci ubraja se i sekretar.
–Sekretar zastupa i predstavlja mjesnu zajednicu, izvršava odluke savjeta, organizuje rad, stara se o javnosti rada i obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i ovom odlukom. Na zahtjev sekretara radno tijelo Skupštine nadležno za izbor i imenovanja može odrediti mjesečnu naknadu za rad sekretara u iznosu do 100 eura – piše u odluci.
Sekretar MZ bira se na javnom pozivu koji objavljuje odbor za izbor i imenovanje.
Nova odluka o mjesnim zajednicama predviđa i da građani mogu da se izjašnjavaju i na zboru i na referendumu. Propisana je obaveza zbora građana.
–Zbor građana daje predloge organima Glavnog grada u vezi sa pripremom programa i planova razvoja Glavnog grada, zaštitom prostora od bespravne gradnje i očuvanjem životne sredine. Takođe, zbor građana podnosi inicijativu za davanje ili promjenu naziva naselja, ulica i trgova, odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna samouprava, statutom i ovom odlukom. Zahtjev za sazivanje zbora građana podnosi najmanje 20 odsto građana sa područja mjesne zajednice koja ima do 500 stanovnika, deset odsto građana sa područja MZ koja ima od 500 do 1.000 stanovnika, pet odsto građana sa područja mjesne zajednice koja ima od 1.000 do 5.000 stanovnika, ali i dva odsto građana sa područja MZ koja ima preko 5.000 stanovnika – piše u odluci.
N.S.

---

Centralna rasprava 10. maja
Nacrt odluke o mjesnim zajednicama na javnoj raspravi je do 6. maja. Primjedbe, sugestije i predloge građani mogu dostavljati na i-mejl lokalna.samouprava@podgorica.me.
–Centralna javna rasprava u usmenoj formi održaće se u zgradi Skupštine Glavnog grada 10. maja u 12 časova. Javnu raspravu sprovešće Sekretarijat za lokalnu samoupravu – piše u objašnjenju Sekretarijata za lokalnu samoupravu.