Uprava lokalnih javnih prihoda odbila je da Janku Krstoviću, odborniku Demokratau Skupštini Glavnog grada, dostavi podatke koliko su kompanije Uniprom iz Nikšića i Uniprom KAP platile poreza na nepokretnosti koje su stečene ugovorom o kupoprodaji koji je 10. juna 2014. godine zaključen između KAP-a u stečaju Podgorica i Uniprom Nikšić obrazlažući da traženi podaci predstavljaju poresku tajnu.
Krstović je tražio da mu se podaci dostave za 2015, 2016, 2017, 2018. i 2019. godinu. Odbornik Demokrata je tražio i da mu se dostave podaci kolika je utvrđena tržnišna vrijednost ovih nepokretnosti na početku 2015, 2016, 2017, 2018. i 2019. godinu, na koji način je i od kojeg subjekta utvrđivana tržišna vrijednost ovih nepokretnosti, te po kojoj poreskoj stopi je utvrđen porez na nepokretnost.
Da su podaci poreska tajna Uprava lokalnih javnih prihoda se pozvala na član 15 stav 1 Zakona o poreskoj administraciji.
–Tražene informacije se nalaze u posjedu Uprave, ali se one ne mogu dostaviti odborniku zato što predstavljaju poresku tajnu, shodno članu 16 stav 1 Zakona o poreskoj administarciji. Članom 41 stav 1 i stav 2 Povelje o osnovnim pravima evropske unije je propisano da svako lice ima pravo da poslovi koji se na njega odnose budu urađeni nepristrasno, pravično i u prikladnom roku od strane institucija, organa i tijela Unije. Ovo pravo podrazumijeva pravo svakog lica da bude saslušano prije nego što se prema njemu donese individualna mjera koja je štetna po njega, pravo svakog lica na pristup spisima koji se na njega odnose, uz očuvanje legitimnog interesa povjerljivosti, profesionalne i poslovne tajne i obavezu Uprave da obrazloži svoje odluke – navodi se u odgovoru Uprave lokalnih javnih prihoda.
Članom 16 stav 1 tačka 1 Zakona o poreskoj administraciji propisano je da poresku tajnu predstavlja svaka informacija ili podatak poreskom obvezniku kojim raspolaže poreski organ, osim informacija i podataka za koje poreski obveznik pisano izjavi da se smatraju poreskom tajnom, objašnjavaju iz Uprave.
– Uprava je obavezna da poštuje privatnost poreskih obveznika i da podatke o utvrđivanju i plaćanju poreske obaveze čuva kao službenu tajnu. Utvrđeno je da bi objelodanjivanje ovih informacija predstavljalo kršenje pozitivnih propisa i zakona prije svega. Na taj način bi se proizvelo nepovjerenje poreskih obveznika prema organima lokalne uprave, konkretno prema ovom, što je procijenjeno da bi izazvalo štetne posledice po interes koji je od većeg značaja od interesa javnosti, odnosno odbornika da zna tu informaciju – piše u odgovoru Uprave lokalnih javnih prihoda.
Janko Krstović smatra da bi Zakon o poreskoj administraciji trebalo usaglasiti sa Ustavom.
–Članom zakona 16 stav 1 Zakona o poreskoj administraciji kojim se propisuju odredbe o poreskoj tajni, Uprava javnih prihoda pokušava da na volšeban način sakrije podatke od javnosti. Po pitanju poreza na nepokretnosti kompanija Uniprom Nikšić i Uniprom KAP Podgorica podgorička, a samim tim i crnogorska javnost, ne može dobiti bilo kakve informacije. Ali Ustav Crne Gore jasno potvrđuje činjenicu da se pristup informacijama može ograničiti samo u slučajevima ako je to u interesu - zaštite života, javnog zdravlja, morala i privatnosti, vođenja krivičnog postupka, bezbjednosti i odbrane Crne Gore, spoljne, monetarne i ekonomske politike,što gledajući problematiku obračuna nepokretnosti ovih kompanija nije slucaj. Pokušaj skrivanja informacija od javnosti prikazuje kršenje Ustava – ocijenio je Krstović.
Krstović objašnjava da je članom 51 Ustava propisano da „svako ima pravo pristupa informacijama u posjedu državnih organa i organizacija koja vrše javna ovlašćenja”.
–Problem skrivanja zahtijevanih podataka nema nikakve veze sa zaštitom javnog interesa – poručuje Krstović. N.S.

---

Nastavljaju da privileguju nikšićkog investitora
Janko Krstović ukazuje da je vlastima nezgodno da priznaju da je procjena tržišne vrijednosti ovih nepokretnosti koja se početkom svake kalendarske godine mora vršiti u cilju utvrđivanja osnovice za obračun poreza, desetak puta veća od cijene po kojoj je kompanija Uniprom Nikšić kupila ovu imovinu KAP-a.
–Prethodnu tvrdnju potkrepljujem podatkom da je upravo Glavni grad nedavno na lokaciji KAP-a prometao zemljište po cijeni od 105 eura po kvadratu, a kompanija Uniprom je, kao što je poznato, za samo 27 miliona eura kupila gotovo cjelokupnu imovinu KAP-a, u okviru koje je i oko 2,5 miliona metara kvadratnih zemljišta. Nije teško izračunati da samo kupljeno zemljište vrijedi oko 250 miliona eura. Da li ćutanje Glavnog grada i njegove Uprave javnih prihoda znači da, nakon što je Unipromu imovina KAP-a prodata po desetostruko nižoj cijeni, država i Glavni grad nastavljaju sa privilegovanjem statusa ove kompanije i kada je obračun i plaćanje poreza na tako stečenu imovinu u pitanju – navodi Krstović.