Nedostatak zelenih površina i nizak nivo građanskog aktivizma, tema je dokumentarnog filma „Glavni grad po mjeri građana” urađenog u produkciji CEZAM-a i Društva sociologa Crne Gore. Film je sniman dva mjeseca na različitim lokacijama u gradu, a glavni akteri su građani koji pričaju o kvalitetu života, stanju okruženja u kojem žive, kao i vizijama za napredak i razvoj Podgorice.
Marija Sarap, pi ar CEZAM-a, navodi da je između ostalog obrađena i tema vezana za kasarnu Morače koja je izuzetno kompleksna ali zanimljiva. Ona dodaje da je rađeno i istraživanje o stavovima građana o stanju u gradu, koje je temelj projekta.
– Film obrađuje temu ubrzanog razvoja i fenomen inferiornosti građana da se uključe u procese važne za grad u kojem žive i stvaraju. Kao primjer predstavljen je neiskorišćen prostor u samom srcu Podgorice kasarna Morača, čiji predloženi projektni plan predviđa izgradnju stambenih blokova, betona, željeza i svega što podrazumjeva uništenje zelenih pojasa punog čempresa i suvog drveća. Trudili smo se da prikažemo neutralan stav svih relevantnih subjekata uključenih u ovaj proces, kako bi građani sami donijeli sud i stav po ovom pitanju. Drugi značajan segment je uključenost građana u važne procese, kao i načini da se poboljša aktivizam -rekla je Sarap.
Sociolog Biljana Radović kaže da su se potrudili da istraživanje obuhvati sve starosne grupe ljudi, kako bi na objektivan način prikazali stavove i vizije građana o Podgorici.
– Istraživanje obuhvata nivo informisanosti i uključenosti građana u proces donošenja odluka na lokalnom nivou, a kada je u pitanju metodološki postupak upotrebljena je fokus grupa po uzorku na 40 ispitanika. Imali smo grupu žena, muškaraca, mladih i stručnjaka, zbog cjelovitije analize, gdje smo ispitivali četiri teme „Opšta situacija i kvalitet života u gradu”, „Informisanost i uključenost građana na projektu kasarna Morača”, „Trenutno stanje i vizija razvoja” - kazala je Radović.
Ona je objasnila da je opšti utisak ispitanika da se Podgorica ne razvija u pravom smjeru i da život u gradu nije dovoljno kvalitetan.
– Ispitanici zamjeraju zbog nedovoljno zelenih površina, loše urađenih biciklističkih staza, smanjenog prostora za pješake kao i lošoj saobraćajnoj kulturi. Izvlači se zaključak da je Podgorica sve više poligon za sticanje kapitala u kojem pojedinac biva otuđen i grad u kojem živi i radi ne doživljava kao svoj - objasnila je Radović.
Lidija Knežević, iz Centra za razvoj nedvladinih organizacija, kaže da je posebna vrijednost filma što na objektivan način prikazuje činjeničko stanje i ostavlja javnosti da kreira sama svoj stav.
– Uvjereni smo da realizacija ovakog projekta ima mnogostruki uticaj, prije svega kroz istraživanje su obezbjeđeni podaci koliko su građani informisani i uključeni u proces donošenja odluka. Takvi rezultati predstavljaju važne smjernice za organe lokalne uprave i važno je istaći da ovakvo nešto razvija kritičku svijest ljudi o potrebi zaštite i postojanja kvalitetnog javnog prostora - kaže Lidija Knežević.
Ona je poručila da se nadaju da će dokumentarac otvoriti konstruktivni dijalog između građana i donosioca odluka, te unaprijediti ambijent grada.
M.M.N.