Komisija za izradu izmjena i dopuna statuta Glavnog grada pripremila je predlog teksta o kome će se izjasniti članovi, a potom ide javna rasprava. Tekst radne verzije međutim, sadrži neke nelogičnosti iz kojih se da zaključiti da administracija na čijem je čelu Slavoljub Stijepović ne zna koji je validni tekst najvažnijeg pravnog akta Glavnog grada. Prema predloženim dopunama, u materijalu proslijeđenom članovima komisije, predviđa se brisanje norme koja je izbrisana izmjenama usvojenim krajem 2010. godine. Tada je iz ovog podzankonskog akta izbrisana riječ „Republika” i nema je u tekstu statuta. Sada, međutim, opet predviđaju brisanje te riječi.
Prečišćeni, dakle validni, tekst statuta Glavnog grada obuhvata propise - statut Glavnog grada („Službeni list RCG-opštinski propisi”, broj 028/06 od 21. jula 2006), odluku o izmjenama i dopunama statuta Glavnog grada („Službeni list Crne Gore-opštinski propisi” broj 039/10 od 03. decembra 2010), odluku o dopuni statuta Glavnog grada („Službeni list Crne Gore-opštinski propisi”, broj 018/12 od 12. juna 2012), u kojima je naznačen njihov dan stupanja na snagu.
Članovi komisije ukazuju da se ne može mijenjati nešto dva puta na isti način i nadaju se da je predlagač napravio grešku.
Odbornik Demosa Branka Bešović kaže da je riječ „Republika” izibrisana izmjenama i dopunama 2010. godine te da se ne može ponovo brisati.
-Nadam se da je u pitanju greška i da predlagač nije uzeo verziju podzakonskog akta koja nije važeća. Samo je jedna prava i vladina verzija ovog podzakonskog akta po kojem rade odbornici u gradskom parlamentu. Nadam se da Glavni grad nema više statuta već samo taj jedan koji je sada na snazi. Ne može se mijenjati jedna pravna norma na isti način ako je to već jednom urađeno. Ja ću tražiti da se objasni koji statut se mijenja jer iz radne verzije koja je nama dostavljena da radimo po njoj izmjena i dopuna akta se ne poklapa sa važećim aktom. Ako se Glavni grad poziva na to da se mijenja samo osnovni tekst iz 2006. godine to je nemoguće - rekla je Bešović.
I odbornik Demokrata Vladimir Vujović se nada da je predlagač napravio grešku kada je u pitanju član 12 navodeći da se jedna pravna norma ne može mijenjati ponovo, na isti način. Ukoliko nije greška, kako kaže Vujović, to bi značilo da Glavni grad krši Ustav Crne Gore.
-Statut Glavnog grada je mijenjan 2010. godine i tada su iz člana 12 morali izbrisati riječ „Republika”. Sada ponovo traže brisanje te riječi i po meni to ne može biti ništa bez da je greška u pitanju jer se u važećem statutu Glavnog grada ta riječ ne pominje u članu 12. Statut se mijenja jer su se promijenili zakoni. Ustav Crne Gore u nazivu države nema riječ „Republika”. Ponavljam, to mora biti greška jer bi u suprotnom to bila gruba povreda Ustava Crne Gore - rekao je Vujović.
Brisanje riječi koja ne postoji u članu 12 važećeg statuta, Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine Glavog grada, vidi kao tehničku grešku.
-Važeći statut i poslovnik po kojem mi radimo je iz 2011. godine. Vjerovatno je u pitanju neka tehnička greška - ocijenio je Suhih.
Statut Glavnog grada mora biti promijenjen kako bi bio usklađen sa setom zakona iz oblasti lokalne samouprave, prvenstveno Zakonom o Glavnom gradu, kojima je predviđena promjena statusa gradskih opština Tuzi i Zeta u opštine u okviru Glavnog grada. Tek kada bude obavljeno usklađivanje sa novim zakonskim rješenjima pristupiće se istom poslu u opštinama Tuzi i Zeta koje će donijeti svoje akte.
Za izradu izmjena i dopuna statuta u martu je formirana komisija čiji je predsjednik Veselin Vukčević, sekretar Skupštine Glavnog grada, a članovi Đorđe Suhih, predsjednik parlamenta, odbornici DPS-a Alma Ljuljanaj, Spaso Popović i Marija Đuričković, Branka Bešović, odbornik Demosa, Vladimir Vujović, odbornik Demokrata, Dragan Ivanović, odbornik SNP-a i Luka Rakčević, nezavisni odbornik i Zoran Marković iz NVO sektora. Komisija je, do sada održala jedan sastanak. N.S.
Nijedna se izmjena ne poklapa
Branka Bešović je ukazala da se izmjene i dopune statuta Glavnog grada koje je predvidio predlagač ne poklapaju sa važećim podzakonskim aktom zbog čega će ona tražiti objašnjenje.
-Tražiću da mi se saopšti koji podzakonski akt se mijenja, s obzirom da se izmjene i dopune koje su dali ne poklapaju sa važećim pozakonskim aktom. Oni su izmjenama i dopunama predvidjeli da se u članu 48 stavu 1 brišu alineje 15,16 i 42. Prema prečišćenom tekstu statutu, koji kao takav stoji na sajtu Glavnog grada, član 48 predviđa da „konferenciju za štampu u Skupštini može održati predsjednik i sekretar Skupštine, predsjednik radnog tijela Skupštine, predsjednik kluba odbornika ili odbornik koga on ovlasti”, zbog čega je nejasno na koje se alineje misli - rekla je Bešović.
Kasni izrada
Izmjene statuta, najvažnijeg pravnog akta lokalne samouprave, su se morale donijeti najkasnije do 15. aprila jer su izmijenjeni zakoni koji regulišu ovu oblast stupili na snagu 15. januara, a statut mora biti usklađen za 90 dana od tog datuma. Dakle, danas je taj rok istekao.