Organski proizvođač voća
Nebojša Raspopović je na porodičnom gazdinstvu u mjestu Podglavice u Martinićima, opština Danilovgrad, zajedno sa suprugom
Slađanom i sinovima
Rakom i
Markom (od 17 i 15 godina) uspješno odnjegovao veliki voćnjak i razvio proizvodnju najraznovrsnijih sokova vrhunskog kvaliteta. Na površini nešto manje od jednog hektara preovladavaju stabla jabuke (preko 30 različitih sorti), zatim kruške, šljive, višnje, dunje, trešnje, japanske jabuke, a prepoznatljiv osvježavajući, vrlo prijatan slatko-nakiseli ukus sokovima daju jako zahvalne stare sorte jabuke – petrovača bijela i petrovača crvena. Sokove prave bez ikakvih aditiva, bez konzervansa, bez šećera i vode – samo čisti cijeđeni sok, kratko pasterizovan. Prve sadnice voća 1971. godine su posadili Nebojšini pokojni roditelji
Rako i
Dragica, prosvjetni radnici, a on je kasnije stalno obnavljao voćnjak tako što je na mjestima gdje su se sušile stare voćke, sadio nove. U toku su pripreme za novi vegetativni ciklus.
– Od početka godine u voćnjaku je obavljena rezidba, čišćenje i paljenje grana. Umjesto prvog košenja, mladu travu je očistilo brojno stado (oko 200) ovaca, vlasništvo komšija stočara. Sad slijedi zaštita voćnjaka od bolesti i štetočina. Već duži niz godina primjenjujemo bakarni preparat plavo ulje, koji je dozvoljen u organskoj proizvodnji. Vrijeme primjene je u ranoj fazi vegetacije voća (nabubreni pupoljak) i sa time i zaokružujemo primjenu sredstava zaštite za tekuću sezonu – kaže Nebojša Raspopović za „Dan”. Očekuje uobičajeni rod od 10 do 15 tona, u zavisnosti od vremenskih prilika, ali iskustvo iz 2017. godine, kada su proljećne slane potpuno uništile rod u Bjelopavlićkoj ravnici, naučilo ih je da budu oprezni kad je cvat voća u pitanju.
– Proizvodnjom sokova počeli smo se baviti prije 10-tak godina, koristeći usluge drugih prerađivača, jer nismo imali naše mašine. S obzirom da imamo najviše sorti ranih sezonskih jabuka koje prispjevaju u kratkom vremenskom periodu, u vrijeme ljetnjih vrućina i koje ne mogu da se dugo čuvaju u svježem stanju, a nismo ih mogli za kratko vrijeme realizovati na tržištu, došli smo na ideju da te aromatične, ukusne plodove sačuvamo pretvarajući ih u vrhunski sok, koji može da se čuva i dvije godine – objašnjava Raspopović.
Količina proizvedenog soka u jednoj sezoni (koja počinje sredinom juna ranim sortama jabuke, a završava krajem novembra) je od 10 do 15 hiljada litara. Kompletan svoj rod od oko 15 tona voća pretvaraju u sok, uz to dokupljuju približno još toliko voća od drugih proizvođa, te od ukupno oko 30 tona voća iscijede oko 15 hiljada litara čistoga soka. Proizvođače od koji otkupljuju voće moraju da ga uzgajaju na tradicionalan način, bez primjene hemijskih sredstava, ili uz vrlo malu količinu hemijskih sredstava. Takvih starih voćnjaka jabuke, kruške, dunje ima na sjeveru Crne Gore, dok im mandarine i narandže dostavljaju domaći proizvođači iz okoline Bara i Ulcinja, odakle nabavljaju i divlji šipak.
Vidjevši da je interesovanje za ovakav sok veliko, pogotovo u zimskom periodu kada nema svježeg domaćeg voća, 2017. godine su uz subvencije Ministarstva poljoprivrede Crne Gore iz Gornjeg Milanovca nabavili proizvodnu liniju i danas prave najrazličitije vrste sokova. Baza im je sok od jabuke, koji se kombinuje sa sokovima kruške, dunje, šargarepe, cvekle, divljeg šipka, mandarine, narandže, limuna, višnje, maline, kupine, bundeve, breskve, đumbira i pararadajza. Osim što otkupljuju organski proizvedeno voće, Raspopovići takođe vrše usluge korišćenja linije za proizvodnju sokova, za uzgajivače voća iz okruženja, koji nemaju takvu mehanizaciju.
Pošto su prve dvije godine proizvodili manje količine, sve sokove su im unaprijed naručivali prijatelji, koji su ih kupovali „na kućnom pragu”. Kako je pandemija učinila da ljudi sve više cijene domaću proizvodnju, povećano je i interesovanje za ove organske vitaminske sokove, te je brend Raspopovića- „RAMAR”, osim u Crnoj Gori, prepoznat i u regionu.
Sa druge strane, zatvaranjem ugostiteljskih objekata, izgubili su svoje korisnike sa kojima sarađuju niz godina. M.D.Popović
Turizam perspektiva za domaće proizvođače– Nadamo se svi da se neće ponoviti prošlogodišnja katastrofalna turistička sezona, da će stvari bar djelimično doći na svoje mjesto. Kvalitetnije spajanje domaćih proizvođača sa turističkim objektima, bez obzira da li su na sjeveru ili na crnogorskom primorju, prava su šansa i perspektiva nas domaćih proizvođača. Volim bilo koji posao vezan za prirodu, pogotovo ako je cijela porodica uključena u rad. Posebno mi je drago da moji momci savjesno obavljaju svoje zadatke i ne uzmiču pred odgovornošću i obavezama, što će im izvjesno biti od velikog značaja u životu, zaključuje Raspopović, koji je predstavljao opštinu Danilovgrad na domaćim sajmovima hrane.
Učesnik je manifestacija koje je u okviru klastera „Probaj domaće” osmislio tim
Velimira Đokovića.