-PIŠE: Prof. dr Nedeljko LATINOVIĆ
Jedno od najznačajnijih oboljenja koje se javlja na koštičavim voćkama je monilioza. Prouzrokuju ga gljive iz roda Monilinia i tu spadaju Monilinia laxa, Monilinia fructigena i Monilinia fructicola. Prve dvije vrste su odavno prisutne u Crnoj Gori, dok je M. fructicola utvrđena prvi put 2016. godine na nektarini u okolini Podgorice. Najčešći uzročnik monilioze na koštičavim voćnim vrstama je M. laxa koja se javlja na šljivi, trešnji, višnji, breskvi, nektarini, kajsiji, dovodeći do sušenja cvjetova, grančica i mrke truleži plodova.
Cvjetovi mogu biti inficirani u fazi punog cvjetanja, naročito tokom kišnog vremena. Cvjetovi se suše, dobijaju mrkosivu boju i često ostaju slijepljeni za grančicu, što omogućava da gljiva preko cvjetne drške prodre i u grančice. Na grančicama se javljaju ulegnute, nekrotične pjege sa smolotočinom, a mogu nastati i rak-rane. Listovi venu i suše se. Na plodovima se stvaraju mrke kružne pjege koje vremenom dovode do truljenja cijelog ploda. Unutar pjega se stvaraju sivkaste gomilice vidljive golim okom koje su u stvari reproduktivni organi gljive – sporodohije sa konidioforama i konidijama. Zaraženi plodovi se potom u potpunosti osuše i mumificiraju, bez obzira da li su otpali na zemlju ili ostali na stablu i predstavljaju izvor zaraze za narednu godinu.
U cilju suzubijanja prouzrokovača ovog oboljenja neophodno je kombinovati agrotehničke i hemijske mjere zaštite. Prilikom podizanja zasada redove treba postavljati u pravcu duvanja dominantnih vjetrova radi boljeg provjetravanja zasada, zatim prilikom rezidbe proređivati krošnju stabla da bi se lakše odvijala aeracija. Veoma bitna mjera je i uklanjanje mumificiranih plodova sa stabla, a takođe i plodova koji su otpali i nalaze se na zemljištu. Njihovim uklanjanjem se smanjuje infekcioni potencijal gljive u zasadu. Takođe, neophodno je i orezivati zaražene grane i grančice, iznositi ih iz zasada i spaljivati. Zaštita plodova od insekata i drugih povreda smanjuje mogućnost pojave ovog oboljenja.
Hemijske mjere zaštite se sprovode primjenom fungicida od faze cvjetanja pa do pred berbu (uz poštovanje karence). U periodu cvjetanja tertiranja se obavljaju na početku cvjetanja i u fazi opadanja kruničnih listića, a naredna tretiranja u periodu dozrevanja plodova (uz poštovanje karence). Za ovu namjenu koriste se fungicidi sa sljedećim aktivnim materijama: miklobutanil, difenokonazol + izopirazam, fluopiram + tebukonazol, difenokonazol, fenbukonazol, fenheksamid, ciprodinil + fludioksonil, fenpirazamin, boskalid + piraklostrobin.
(autor teksta je
profesor Biotehničkog fakulteta UCG)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
