Društvo maslinara Bar nastavlja elektronsku Školu maslinarstva. U novom prilogu Amir Mačkić, diplomirani inženjer poljoprivrede, specijalista za voćarstvo i vinogradarstvo, predstavlja temu „Prihrana - đubrenje masline”.
Kako kaže, đubrenje spada u najbitnije agrotehničke mjere, jer se direktno utiče na podizanje rodnosti u maslinjacima.
- Osnovno (meliorativno) đubrenje izvodimo istovremeno sa pripremom zemljišta za sadnju, tj. rigolovanjem, jer samo tada, a poslije za života masline vrlo teško, možemo dublje slojeve zemljišta obogatiti odgovarajućim hranivima. Zato je poželjno napraviti hemijsku analizu zemljišta prije sadnje i na taj način odrediti sadržaj glavnih elemenata i osnovna svojstva zemljišta. Na osnovu te analize daju se preporuke o vrsti i količini đubriva koje zemljištu treba dodati da bi ono postalo normalno plodno - kaže on i naglašava da je dodatno đubrenje dopuna za ono što maslina uzima kroz godinu dana.
- Možemo ga nazvati još i redovnim, godišnjim ili đubrenjem na rod. Za određivanje potreba đubrenja tokom gajenja preporučuje se redovno ili barem svakih nekoliko godina uraditi analizu lista (za analizu se uzima lišće koje je potpuno razvijeno na grančicama bez plodova), i na osnovu dobijenih pokazatelja o stanju hraniva u listu, poznavajući karakteristike zemljišta i stanje zasada, odrediti vrste i količine potrebnih đubriva- dodaje on.
Za prirodan rast i redovan rod maslina, kako ističe, mora imati dovoljnu količinu pojedinih hraniva, pravilan odnos između pojedinih glavnih sastojaka, dostupnost hraniva u određeno vrijeme.
- Kad je u pitanju uloga pojedinih elemenata, nedostatak azota izaziva simptome na listovima, gube hlorofil -nespecifična hloroza liske. Pri nedostatku kalijuma rastenje biljaka je usporeno i prvi simptomi, nekroza duž ivice lista, mogu se zapaziti na starijim listovima. Istovremeno rub lista se savija na dolje. Moguće je da samo stabla gajena na siromašnom zemljištu imaju kritične nivoe fosfora i mogu reagovati na đubrenje fosforom. U tim slučajevima može se primjeniti 0,5 kg fosfora po stablu u obliku superfosfata. Nedostatak magnezijuma u maslinjacima je rijetka pojava. Nedostatak gvožđa je česta pojava u pojedinim zonama gdje su zasadi podignuti na veoma krečnom zemljištu, u kojima se ispoljava hloroza izazvana nedostatkom Fe - slab porast izboja i drastično smanjenje prinosa-ističe on.
Kako dodaje, postoje različiti načini đubrenja maslina.
- Stajsko đubrivo ima nekoliko prednosti za život biljke i zemljišta: vraća zemljištu hranjive sastojke, poboljšava fizička, hemijska i biološka svojstva - povećava zemljištu kapacitet za vodu, propusnost, unosi u zemljište mnoštvo mikroorganizama, itd. Stajsko đubrivo ako je nezrelo, tj. ako nije do kraja fermentiralo, nastavlja taj proces u zemljištu i privlači veliku količinu vode. U sušnom proljeću to može biti vrlo štetno za biljke koje imaju plitko korijenje. Stajnjak se dodaje jednom u dvije do četiri godine. Potrebno je dodati 50-100 kg po stablu u zavisnosti od veličine i starosti stabla, naročito ako se zasadi navodnjavaju. U zasadima sa sistemom za navodnjavanje pogodno je dodavati đubrivo u sistem koristeći tank za rastvorena đubriva. Ovo je način koji se sve češće primjenjuje jer su troškovi niži, hraniva se dovode u blizinu korjenovog sistema i omogućava dodavanje hraniva u dozama i u vrijeme kada ih biljka treba. Folijarno đubrenje je tehnika koja se bazira na sposobnosti apsorpcije hemijskih produkata od strane lišća. U poređenju sa unošenjem u zemljšte, folijarno đubrenje ima prednosti jer se đubrivo brzo usvaja. Folijarno đubrenje je obično ekonomičnije kada se primjenjuju mikroelementi zbog malih količina koje se primjenjuju- priča Mačkić.
U mnogim maslinarskim zemljama, maslina se gaji bez navodnjavanja (što je slučaj i kod nas) i zbog suše maslina veoma malo raste ljeti.
- Glavni porast je u proljeće i ponekada u jesen. U takvim uslovima preporučuje se dodati 2/3 N -nog đubriva u proljeće, a 1/3 u jesen tj. sa prvim kišama nakon ljetnje suše, kada maslina ponovo počne da raste. Vrijeme đubrenja treba uskladiti sa potrebama masline- kaže Mačkić.
D.S.
Vlažnost i temperaturaKad su u pitanju faktori koji utiču na apsorpciju hraniva preko lista, ističe da apsorpcija hraniva preko lista direktno zavisi od uslova sredine - vlažnosti i temperature.
- Apsorpcija se dešava dok je list vlažan. Prikladnije je da se aplikacija obavlja noću, kada je relativna vlažnost veća, a usvajanje hraniva se smanjuje ako se tretiranje obavlja tokom dana, naročito toplih dana. Starost lišća je važna; starije lišće manje efikasno usvaja hraniva od mladog. Primjena folijarnog đubrenja realizuje se kada se razvije mlado lišće, što je u našim uslovima od aprila do jula. Na kraju, hemijska formulacija i koncentracija produkta utiče na apsorpciju hraniva preko lista. Rastvoreniji proizvod u suštini se apsorbuje bolje nego koncentrovaniji i smanjuje rizik od fitotoksičnosti - savjetuje Mačkić.Vrijeme đubrenjaVrijeme đubrenja treba uskladiti sa potrebama masline. Đubrenje masline obavlja se u slijedećim rokovima: Krajem ljeta ili u jesen - đubrenje kompleksnim đubrivima (NPK 5:15:30, 6:12:24, 8:16:24, 7:20:30), pred početak kretanja vegetacije - kompleksnim đubrivom, pretežno azotnom komponentom ili samo azotnim, pred cvjetanje (zametanje) ploda azotnim đubrivom i u vegetaciji - u vrijeme usporavanja porasta (suša) - đubrenje preko lista.
)){kind=small}
