Prvi jesenji dani u našim krajevima označavaju skori početak svinjokolja. Svinjsko meso je najčešće na našim trpezama tokom zime, posebno praznika, ali da bi bili sigurni da ispravno meso ono treba da bude zdravo. To znači da je meso poslije klanja životinje neophodno laboratorijski pregledati, jer bolesti koje vrebaju veoma su opasne, a neke imaju smrtni ishod po ljude. Kada je u pitanju svinjsko meso najveća opasnost dolazi od parazita trihinella spiralis, koja izaziva bolest trihinelozu. Svinja, i domaća i divlja, domaćin je i prenosilac ovog opasnog parazita.

– Triheloza je smrtonosna bolest, tako da svako ko drži svinje mora obavezno da nosi uzorke mesa na pregled. Vlasnici svinja koji se gaje za ishranu, kao i one za priplod, vlasnici moraju redovno čistiti od parazita. Nakon svinjokolja meso zaklane životinje, i to ne bilo koji komad mesa – već najčešće korijen ili cijela dijafragma, se odnese na analizu poznatu kao trihineloskopija – objašnjava veterinarka Marija Georgieva.

Postoje dvije metode trihineloskopije – kompresivna, i druga termička, koja podrazumijeva obradu mesa kuvanjem, koje veterinar posmatra pod mikroskopom.

Opasnost vrebe i od mesa drugih životinja - goveda, ovaca i koza. Najveća opasnost dolazi od bolesti poznate kao bobičavost goveda. No, najčešće nije riječ o bolesti sa smrtnim ishodom, ali zahtjeva uporno i dugo liječenje.

– I trihineloza i bobičavost se najčešće dobijaju od nedovoljno termički obrađenog mesa. Takođe, veoma opasno je konzumirati prerađevine napravljene od mesa koje nije ispitano laboratorijski. Ljudi moraju da budu veoma oprezni i prilikom obrade i prilikom kupovine mesa – naglasila je veterinarka iz Podgorice.

On je posavjetovala sve one koji narednih mjeseci planiraju da kupiju meso za obradu, odnosno sušenje, da obavezno traže od vlasnika potvrde koje izdaju veterinari. Ona je dokaz da je životinja pregledana a meso analizirano.

Svaki veterinar je dužan da izda potvrdu koja dokazuje na koji način je obavio pregled i da li je meso ispravno za ishranu.

Na lovcima je veća odgovornost od odgajivača domaćih svinja, jer kada je u pitanju trihineloza, kako ističe Georgieva, divlje svinje su veći izvor trihineloze. One i one su u suštini pravi domaćini trhinele, kaže ona. Nažalost, lovci često izbjegavaju svoje obavezu, a to je da ponesu meso na analizu, jer nije rijetka pojava da love za vrijeme zabrana, tvrdi ona. Ima primjera da umjesto mesa divlje svinje veterinaru donose na analizu meso domaće.

– Moram da kažem da su oni i obavezniji da nose meso divljih svinja na analizu, jer je veća vjerovatnoća da je to meso zaraženo. Trihinela je učestalija kod ovih životinja, koje su, ponavljam, nosioci i domaćini trihinele, ali ne pokazju simptome ove teške bolesti – objasnila je ona.

Trihinela se nalazi u organizmu brojnih divljih životinja, ali za humanu epidemiologiju najznačajnija je infekcija svinja. Zato je veoma važno stalno upozoravati odgajivače da svinja može biti zaražena ali ne i bolesna, pa su redovni pregledi veterinara i analiza mesa obavezni, podsjeća veterinarka mr Zorica Pavićević iz „Specijalističke veterinarske laboratorije”.

– Dakle, svinja lijepo napreduje, jede, a kad se zakolje meso, ono je zaraženo i može biti uzrok smrtonosne bolesti. Zato je trihineloskopski pregled mesa najbolje rješenje, za koji je neophodno na analizu dostaviti dio dijafragme, ali u obzir dolaze i jezik, žvakaća ili međurebarna muskulatura.

Trhineloza se održava i među divljim životinjama – ali i lisicama, medvjedima, jazavcima i pacovima. Posebo su rizične svinje koje se drže na otvoreneom. One su u stalnoj opasnosti od zaražavanja o paciva, koji nose larve trihinele, pa bolest „ide u krug”, kaže ona.

Ona savjetuje da vlasnici životinja prilikom klanja svaku promjenu na organima i mesu treba da prijave nadležnom veterinaru.

S. ĆETKOVIĆ

---