Obilježavanjem Svjetskog dana šuma ove godine javnosti je skrenuta pažnju na endemski Skadarski hrast, koji raste samo na našoj teritoriji. Društvo crnogorskih ekologa je započelo projekat sadnje ovog nizijskog hrasta, pozivajući građane da sadnjom žira ovog drveta podstaknu obnovu hrastove šume. I Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Crne Gore povodom Svjetskog dana šuma, 21. marta, podsjetilo je građane na značaj šuma. Tri važna ekološka praznika se obilježavaju Svjetskim danom šuma - Dan šuma, Dan drveća i Dan sadnje.

Skadarski hrast (dub) je kao endemska vrsta jedini zakonom zaštićeni hrast u Crnoj Gori. Nekada je ovaj hrast činio velike nizijske šume na prostoru doline rijeke Zete, rijeke Bojane i okoline Skadarskog jezera. Međutim, usljed njegove prekomjerene eksploatacije za koju je odgovoran čovjek, danas su šume Skadarskog hrasta svedene su na pojedinačna stable i ostrvske zajednice, kazala je biološkinja Irma Muhović iz Društva crnogorskih ekologa.

Skadarski hrast prostoru koji naseljava daje poseban biološki, ekološki, ambijentalni i monumentalni značaj. Hrastovi su cijenjeni simbol snage, moći, dugovječnosti, duhovnog i materijalnog bogatstva, dok preostala stable predstavljaju veoma dragocjen izvor sjemena koji je neophodan za obnovu šuma skadarskog hrasta, ističe ona.

– Obnavljanjem ovih šuma unaprijediće se i povećati staništa nekih ugroženih vrsta, direktno će se uticati na smanjenje erozije, plodnost zemljišta, regulaciju vodnog režima i ekstremnih temperatura, čime cijeli prostor obuhvaćen šumom postaje atraktivniji za održivi turizam. Istraživanja pokazuju da ova vrsta hrasta u toku godine akumulira 1,7 tona CO2, veže 1,36 kg zagađujućih čestica iz vazduha i uštedi 1.460 kWh energije. Vrijednost ovih usluga koje nam besplatno daje jedno stablo se procjenjuje na oko 200 eura godišnje – navela je Muhović za „Dan”

Akcija koja je pokrenuta od strane Crnogorskog društva ekologa je samo početni korak ka obnavljanju šuma skadarskog hrasta. Ono što ima posebnu važnost je prepoznavanje značaja ove akcije od strane lokalne zajednice, njihovo aktivno učešće i želja za doprinosom kada je u pitanju obnova šuma skadarskog hrasta, najavila je Muhović.

Imamo razloga i povoda da slavimo Dan šuma, upravo zbog podizanja svijesti i uspostavljanja kulture odnosa prema priorodi, prema drvetu i šumama, kazao je za naš list ekolog Aleksandar Novović.

Neka stabla pored koji često prolazimo stara i po sto godina, čega često nismo svjesni, a to su svojevrsni spomenici priirode iznikli iz naše zemlje. Treba to znati, poštovati i čuvati, poručio je on.

​– Ono što je sada potrebno jeste inicijativa, jaka, nedvosmislena inicijativa odozgo. Dakle, jasni i strogi zakoni, i izvjesna primjena tih zakona. Takođe, jake nacionalne kampanje o značaju šuma, ne samo kao ekosistema, ili modela protiv klimatskih promjena, već i kao kulturnog i prirodnog nasljeđa. Na trenutnom nivou svijesti u Crnoj Gori, građani, kao dio laičke javnosti i dio civilnog sektora dovoljno su uradili po pitanju onog dijela procesa „odozdo”. Poslednjih godina mnogi građani su pokretali spontane inicijative pošumljavanja, takođe par organizacija među kojima i Eco Logic, KOD, Crnogorsko društvo ekologa su pokretale masovne akcije pošumljavanja. Sada je dakle, red na institucije da se napravi jedan veliki nacionalni talas odnosa prema svojoj životnoj sredini.

S.Ć.

---

Vilian i Kante oduševili džddf



Stanje na šumskim ekosistemima kao jedna velika rana
– Trenutno stanje na šumskim ekosistemima možemo opisati kao jednu veliku ranu koju su napravile kapital, korupcija i razne interesne grupe. Međutim, na našu sreću mnoge šume su i dalje u dobrom stanju, što ne znači da će tako i ostati. Pored navedenog krupnog kapitala koji koruptivnim metodama dolazi do raznih, često ilegalnih koncesija moramo biti svjesni da se naš drvni fond gubi i pred gradovima koji se neplanski razvijaju i čiji se rast odlikuje neplanskom i divljom gradnjom, ali i dugogodišnjom sječom drveta radi orgijeva ili čak poljoprivede. Na taj način smo izgubili ogromne cjeline endemskih šuma poput hrasta lužnjaka u bjelopavličkoj ravnici Takođe, požari u režiji nesavjesnih poljoprivrednika ili sakupljača gljiva su rizik po naše šume – upozorio je Novović.