Rover „persevirens” koji je NASA u junu prošle godine lansirala na Mars, trebalo bi 18. februara da sleti u krater Jezero, koji je ime dobio po istoimenoj opštini u Republici Srpskoj.
Načelnica opštine Jezero Snežana Ružičić je rekla da se u toj lokalnoj zajednici, u skladu s mogućnostima i epidemiološkom situacijom, spremaju da obilježe ovaj događaj.
– Planiramo da postavimo video-bim na kojem bismo pratili NASA prenos, a kao i prilikom lansiranja, planiramo da okupimo djecu i da zajedno ispratimo taj događaj – rekla je ona.
Kako je istakla, uprava grada Jezero želi da u ovaj događaj uključe tri univerziteta, u Banjaluci, Sarajevu i Mostaru, i da povežu mlade ljude i studente koji se bave naukom.
U NASA kažu da će početak prenosa uživo slijetanja rovera biti 18. februara u 11.15 prije podne po pacifičkom vremenu, što znači da bi prenos počeo u 20.15 po našem vremenu. Ako sve bude išlo prema planu, rover bi na Mars sletio oko sat kasnije. Oni ističu da će slijetanje trajati oko sedam minuta, a raketa će u gornje slojeve Marsove atmosfere ući brzinom od oko 30.000 kilometara na sat ili oko osam kilometara u sekundi. Ono što je izazovno u ovom slijetanju je činjenica da zbog velike daljine između Zemlje i Marsa inženjeri NASA neće moći upravljati slijetanjem, već će rover morati da sleti potpuno sam.
Rover će, kako kažu, prvo usporavati toplotni štit, koji će se ugrijati do temperatura od oko 2.200 stepeni Celzijusa, i usporiti rover na oko 1.500 kilometara na sat ili oko pola kilometara u sekundi. U tom trenutku bi trebalo da se otvori najjači i najotporniji padobran koji je ikad napravljen, a paralelno s otvaranjem padobrana, rover mora odbaciti toplotni štit kako se konopci na padobranu ne bi prekinuli. Nakon odbacivanja štita, radar će na donjoj strani rovera očitati visinu i brzinu i poslati kompjuteru u roveru podatke koji su potrebni radi pripreme slijetanja. Padobran će pad rovera prema Marsu usporiti na brzinu od oko 300 kilometara na sat. Nakon toga nastupa najkritičnija faza spuštanja, jer rover mora uključiti vlastite rakete ne samo da bi usporio, nego i upravljao na tačno mjesto slijetanja u krateru Jezero, koje je najteže i najzahtjevnije mjesto slijetanja na Marsu. Inženjeri NASA su na pres-konferenciji izjavili da je „Persevirens” prvi i jedini rover ikada napravljen koji ima vještačku inteligenciju da pročita teren ispod sebe i sam izabere bezbjedno mjesto za slijetanje bez ljudske intervencije.
Oko 20 metara iznad površine, rover bi trebalo da automatski bude spušten kranom na površinu Marsa jer bi na manjoj visini raketni mlaz mogao podići prašinu i kamenje s tla koji bi mogli oštetiti rover. Nakon spuštanja na tlo, sajle bi se automatski prekinule, a raketa koja je spustila rover bi se automatski podigla i kontrolisano srušila na tlo nekoliko stotina metara dalje od rovera.
Iako su u NASA uvjereni da je sistem testiran da savršeno funkcioniše, priznali su da postoji opasnost da neki od sistema zakaže, a rover se sruši na Mars.