Manifestacija „Dani Dragana Radulovića”, posvećena jednom od najznačajnijih crnogorskih pisaca za djecu, koja se ove godine održava prvi put, juče je nastavljena okruglim stolom „Moć i uloga književnosti za djecu i mlade u savremenom društvu”. U Muzeju i galerijama Podgorice održana su tri panela, a o temi iz ugla stvaralaca, govorili su poznati književnici iz Crne Gore i regiona: Gorjan Petrevski, Dragana Kršenković Brković, Blaga Žurić i Dejan Đonović. Moderatorka je bila Valentina Radulović.
Obraćajući se učesnicima i publici putem Zuma, makedonski književnik Gorjan Petrevski je podijelio sjećanje na Radulovićev lik, ali i značaj njegovog djela. Radulovića je, kaže, doživljavao kao pjesnika i čovjeka, poetu i druga, uvijek nasmijanog, vječno mladog duha, koji je uvijek unosio radost među ljude.
Književnica Kršenković Brković je istakla da se o Radulovićevom stvaralaštvu za djecu ne može govoriti bez emocije, ali mora s otklonom, jer su se vremena promijenila. Ona u kritičkom tonu navodi da je danas književnost za djecu i mlade na margini, u odnosu na žanrove i vrste koji se smatraju okosnicom književnog stvaranja. Književnica je dodala da je to zabrinjavajuće, ali isto tako da je taj „skrajnuti položaj” književnosti za djecu i mlade decenijama unazad takav.
– Književnost za djecu, po meni, njeguje najdublje, najtananije, najsuptilnije sadržaje koji su primjereni njima. Djeci treba podsticati maštovitost, igru, slobodu izraza i slobodu njihovog bića. Samo tako i na tom tragu se oni formiraju, i tek tada književno djelo može biti književno djelo, a ne pamflet - rekla je Kršenković- Brković.
Ona dodaje da je potrebno i podržati i stvoriti moderne uslove za rad i prezentaciju crnogorskih stvaralaca za djecu.
Blaga Žurić je izlaganje fokusirala na dosadašnje nagrade koje su ponijele ime Dragana Radulovića, kao i zastupljenost njegove poezije u crnogorskom osnovnoškolskom programu, te zastupljenost njegove poezije na festivalima dječje pjesme.
Glumac i dječji pjesnik Dejan Đonović kritički se osvrnuo na položaj književnosti za djecu i mlade u našem društvu, ali i položaj književnika, pred koje skoro da se postavlja zahtjev da budu „trgovački putnici”, jer su njihove knjige prepuštene same sebi.
– Položaj knjige za djecu i pisca za djecu u Crnoj Gori nije baš blistav, zatišje traje prilično dugo, a kao rezultat imamo nevelik broj novorođenih i sve manji broj starostavnih pisaca za djecu - rekao je Đonović.
On je naveo da su i sami pisci danas pomalo obeshrabreni i zato inertni, a da su manifestacije koje se bave stvaralaštvom za djecu i dječjim stvaralaštvom, često ograničenih i malih budžeta, što utiče i na njihov kvalitet.
Učešće književnika Šime Ešića izostalo je zbog nemogućnosti da se uspostavi veza putem Zuma, jer književnik nije mogao doći u Podgoricu.
Inače, snimak programa koji su juče išli i uživo na internetu, moći će da se pogledaju na društvenim mrežama podgoričkog Sekretarijata za kulturu i sport.
Manifestacija je završena juče programom „Ja bih da pitam pisca” koji je održan u sali Dodest KIC „Budo Tomović”.
Organizatori manifestacije su Fondacija „Dragan Radulović” i podgorički Sekretarijat za kulturu.
Ž.J.

---

Učesnici prvog i drugog panela okruglog stola
Na prvom panelu okruglog stola, učesnici su temi pristupili iz književnoteorijskog ugla. Svoja viđenja iznijeli su prof. dr Sofija Kalezić, prof. dr Svetlana Kalezić Radonjić, prof. dr Dušanka Popović, prof. dr Zorana Opačić i prof. dr Milun Lutovac.
Druga sesija okruglog stola bila je posvećena pedagoško-psihološkom pristupu temi moći i uloge književnosti za djecu i mlade u savremenom društvu. Govorili su prof. dr Edita Slunjski, prof. dr Saša Milić, mr Tamara Milić, Vanja Rakočević i Valentina Radulović.