Katkad su prednjačile i nosile ideje, same po sebi postajale simboli umjetničkih pravaca do te mjere da je na kraju postalo nebitno da li su žene ili ne. To je smisao emancipacije, kazao je za „Dan” poznati srpski istoričar umjetnosti prof. dr
Oliver Tomić, govoreći o umjetnicama i njihovom uticaju u 19. i 20. vijeku na kulturne tokove.
U okviru veoma posjećenog (koliko je to dozvoljeno u vrijeme pandemije), i s velikom pažnjom praćenog predavanja, održanog u okviru edukativnog programa izložbe „Women about women”/ Žena o ženama”, profesor Tomić je predstavio nekoliko umjetnica, stranih i iz naših krajeva, koje su, kako je rekao, pomjerile granice.
Počeo je s Meri Kasat, Amerikankom koja se s uspjehom uključila u impresionizam, i postala dio slavne istorije ovog čisto francuskog pravca. Među „zaslužnima” je i Berta Morizo „možda u slikarskom pogledu jednom od najzrelijih umjetnika među imresionistima”. Poslednja u ovom nizu bila Kamij Klodel, izvrsna vajarka koja je izašla iz sjenke svog učitelja i ljubavnika Rodena tek kad je umro. Veće osvete (i umjetničke ironije) za Rodena nema nego što su u njegovom muzeju izložena djela Klodel, i to „sve sama remek-djela”, kazao je Tomić.
Poslije „poslednje među ukletima”, Tomić je prešao na likovne umjetnice koje su u našem regionu (Srbiji), svojim talentom i radom i životima rušile granice i utirale put. Prva među njima je bila Njemica Beta Vukanović, supruga Rista Vukanovića, koja je „ostavila neizbrisiv trag u istoriji slikarstva Srbije, Kraljevine SHS, kao i FNRJ i SFRJ”.
Među onima koje su krčile put umjetnicama 20. i 21. vijeka bila je i „Delija djevojka” Nadežda Petrović, koja je, podsjetio je Tomić izjavila: „neću da budem žena, hoću da budem slikar”, i čiji su opus i rano prekinut život odražavali njen živi temperament.
Tomić je govorio i o nevjerovatnom talentu i značaju „slikarske prirode” Amerikanke Džordže O`Kif, Šveđanke Hilme af Klint - preteče apstrakcije, gopođice avangarde” Hane Hoh.
Nadahnuto predavanje završio je slovom o Olji Ivanjicki, koja je, kad je naša scena u pitanju, na velika vrata unijela performans i bodi-art, nove umjetničke motive i predjele...
– Nadahnjivala se fotografijom, renesansom, nastupala je kao postmodernista prije postmodernizma – zaključio je on. S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
