Novi roman književnice
Jelene Nestorović „Buđenje inferna”, upravo je izašao iz štampe u izdanju „Nove poetike”. Riječ je o više nego uzbudljivom trileru koji je ova beogradska autorka pružila čitalačkoj publici nakon romana „Snovi u tami” i „Beg u ambis”.
– Roman „Buđenje inferna” je slika svijeta koja se ogleda kroz prizmu moći, novca i raznih opasnih organizacija, koje u savremenom svijetu prijete onome što predstavlja osnove i temelj naše zaostavštine, a to su djeca. Prikazuje evoluciju čovjeka kroz takav uticaj i koliko kao društvo zastranjujemo i robujemo nečemu, a nismo svjesni ni čemu zapravo - kaže Nestorovićeva u intervjuu za „Dan”.
• Prikazujete moć novca. Kakva je budućnost svijeta u kome je novac najveća vrijednost?
– Novac i moć su se uvijek dovodili u vrlo blisku vezu, a čini mi se da je sve više prisutno i sve više se preslikava iz modela društva u kome živimo. Novac je bio i ostao stvar prestiža koji daje brojne mogućnosti. Ukoliko biste imali novac bili biste moćniji, sigurniji i sasvim sigurno odvažniji za mnoga djela. Čovjek je stvorio novac, on je već sastavni dio nas, te ne vidim mogućnost da se išta promijeni, ali moramo, ipak, shvatiti prave vrijednosti. Tek onda kada počnemo primjećivati subverzivna i nastrana djela potpomognuta novcem i počnemo gledati ko su ljudi koji nas okružuju, možemo reći da je, ne samo naše društvo, već društvo u globalu zdravo. Bojim se da organizacije, poput one koja je opisana u romanu, sežu duboko u svaku poru ljudskog društva i diktiraju, iz sjenke, pravila koja se sasvim sukobljavaju sa zdravim razumom. Protiv toga je teško boriti se, ali moramo svakako zaštititi ono nama najbitnije.
• Kako vidite budućnost malih kultura u sve globalizovanijoj stvarnosti?
– Društveno nasljeđe jedne grupe ljudi, bile male ili velike, odlikuju naučeni obrasci ponašanja, mišljenja, pa i osjećanja. Ti obrasci ponašanja su baština jednog naroda i jedne kulture. Iako se globalizacija vezuje često za ekonomiju i ističe njen uticaj u liberalizaciji trgovine, rekla bih nešto malo drugačije. Samo obrazovanje i edukacija dovelo je do toga da počnemo razmišljati drugačije, truditi se da se stopimo sa ostatkom svijeta. Uticaj velikih sila na male kulture je rađen sistematski i vrlo promišljeno. Mladi naraštaji su poželjeli da žive poput junaka iz omiljenog filma i polako preuzimali obrasce ponašanja. Želja za osavremenjivanjem i proširenjem vidika kao i pomaka ka boljoj budućnosti dovela je male kulture u nezavidan položaj, rekla bih, zavisan položaj iz koga će teško da se izvuku i vrate svoj jedinstven integritet.
A.ĆUKOVIĆ
Uvriježeno mišljenje da moć dolazi iz korijena zla
• Kako se Vaši junaci pozicioniraju u odnosu na korijene zla? Dovodite u relaciju zlo i moć?
– Zlo se uvijek, pa i kroz istoriju provlačilo kao mističan pojam, kao intrigantni dio nečega što zaista većina ne razumije. Moramo priznati da je toliko intrigantno da smo od njega, u neku ruku, stvorili instituciju. Upravo te institucije se moramo čuvati, a prije svega, naučiti našu djecu da ga prepoznaju. Uvijek se dovodilo u vezu sa moći, sa velikim ciljevima, tajnim organizacijama i njihovim opasnim planovima. Opisano zlo u ovom romanu je specifična korelacija želje za moći i psihološke nestabilnosti, nastalo iz posljedica trauma. Nekako je uvriježeno mišljenje da moć dolazi iz korijena zla, jer vrlo često smo svjedoci takvih događaja. Junaci mog romana su prosječna slika svih nas. Njihova borba je borba sa razumom.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadr¹kom.
Zabranjen je govor mr¾nje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadr¾aj neæe biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar na¹em
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom èlanku kr¹i Kodeks novinara, prijavite na¹em
Ombudsmanu.
)){kind=small}
