Poslenici JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru su objavili dvobroj LXIV-LXV Godišnjaka. Ali, tradicionalne promocije koju su iščekivali vjerni čitaoci - poštovaoci kulturnog nasljeđa Boke, nije bilo zbog epidemiološke situacije. Kada situacija to dozvoli, biće i promocije, a do tada zainteresovani imaju priliku da dođu i preuzmu Godišnjak u Palati Grgurina.

U sadržaju izdanja broj 64/65 Godišnjaka nalaze se radovi dugogodišnjih saradnika i ikstraživača Lovorke Čoralić, naučne savjetnice u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu, magistra arheologije Jovana Martinovića, dr Antuna Sbutege, admirala Bokeljske Mornarice, profesora Željka Brguljana, arhivistkinje prof. Anite Mažibradić, muzejske savjetnice i istoričarke umjetnosti Radojke Abramović, Zorana Radimira, samostalnog istraživača, Jelene Karadžić, kustosa etnološke zbirke, Slavka Dabinovića, bibliotekara u penziji i Danijele Nikčević, više bibliotekarke u Pomorskom muzeju. Oni se bave istorijatom iseljeništva poluostrva Luštica, pregledom kotorskih providura za vrijeme mletačke vladavine Bokom sa heraldičkim prikazima, tu su dva rada o viševjekovnom prisustvu u Boki dvije ugledne i istaknute porodice Sbutega sa Prčanja i Marčinko iz Perasta, zatim radovi iz oblasti etnoloških istraživanja, istorije odijevanja, istorije kotorskog Markata, stručan prikaz salona kapetanske porodice Florio u Pomorskom muzeju u Kotoru i rad s demografskom slikom naselja Škaljari iz 1785. godine.

– Prvi rad ovogodišnjeg Godišnjaka/Zbornika radova je „Iseljenici s područja Luštice u Mlecima od 16. do 18. stoljeća – prilog poznavanju povezanosti Mletačke Republike i istočnoga Jadrana u ranom Novom vijeku”, koji je priredila Lovorka Čoralić, naučna savjetnica u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Rad je baziran na dokumentima istraženim u Državnog arhivu u Veneciji gdje autorka već duže vrijeme istražuje istorijska fakta o istočnoj jadranskoj obali u vrijeme mletačke vladavine. Luštičani su tokom prošlosti takođe predstavljali jednu od zapaženih poveznica ovoga dijela istočne Jadranske obale s Apeninskim poluostrvom i Mlecima. U radu se, na osnovu proučavanja izvorne građe pohranjene u Državnom arhivu u Mlecima, kao i spisa koji se čuvaju u sjedištu bratovštine Sv. Đorđa i Tripuna, istražuju temeljne komponente iz života i djelovanja iseljenika iz Luštice u Mlecima u razdoblju od 16. do 18. vijeka. Istražuje se i odnos Luštičana prema vjerskim ustanovama (crkvama, samostanima, bratovštinama i hospitalima) u Mlecima, a važno se mjesto pridaje iseljenicima koji su tokom svog života u Veneciji djelovali i bili povezani s bratovštinom Sv. Đorđa i Tripuna. Istorija poluostrva Luštice neodvojiv je i po mnogo čemu značajan dio sveukupne istorije Boke Kotorske, pojasnio je Slavko Dabinović, koji je predstavio sadržaj Godišnjaka. U odrednicama Prikazi i Osvrti predstavljena je obimna studija iz pomorskog prava i osvrt na izložbu fotografija o posjetama Pomorskom muzeju uglednih ličnosti u periodu od početka rada 1952. godine do danas. Na kraju ove edicije su prilozi: „In Memoriam” osobama koje su bile radnici, saradnici i prijatelji Muzeja; Izvještaj o radu, Donacije Pomorskom muzeju i Poklonjene, kupljene i zamijenjene publikacije.

M.D.Popović

---

Poziv mladim istraživačima
– Godišnjak Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je kao stručna serijska publikacija napravio najveći pomak u proučavanju istorije pomorstva i imao najveću zaslugu za promociju pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore u svojih 68 godina prisutnosti u sferi istraživačke djelatnosti. Nadamo se, da će generacije koje nastupaju popuniti praznine u istraživanju naše pomorske baštine kako bi se zatvorila konstrukcija stoljetnih napora u rasvjetljavanju i prezentiranju javnosti ove tematike - naglasio je Dabinović.