Obiman i zahtjevan posao revizije muzejskog materijala iz bogate riznice kulturnog nasljeđa Boke kotorske, koji su obavili poslenici Muzeja Kotora, rezultirao je i postavkom kamene plastike na otvorenom, izloženom iza Crkve Sv.Pavla, ali i brojnim komadima oko Crkve. Na samom ulazu u muzejski kompleks za dobrodošlicu posjetiocima pažnju privlači „Hristov monogram u kružnom vijencu na postolju u obliku palmete”. Nastao 1555. godine (barok) od klesanog korčulanskog kamena, ispisan je slovima gotičke minuskulture. Brojni eksponati postavljeni su duž stepeništa, a cijela zbirka kamene plastike uredno je složena i predstavljena na platou iza crkve.
– Formirali smo ovaj muzej na otvorenom, gdje se može vidjeti kamena plastika iz raznih perioda antike, ranog hrišćanstva, gotike, baroka, romanike. Posjećenost je ove godina bila više nego prepolovljena zbog „korona krize”, iako smo uveli vezane ulaznice za sve organizacione jedinice Muzeja Kotor (Rimski mozaici, Lapidarijum, Muzej grada Perasta, Galerija solidarnosti i Crkva Sv. Pavla) – kazala je za „Dan” Irena Mustur, dokumentaristkinja u muzejskoj djelatnosti OJU Muzeji Kotor.
Crkva sv. Pavla, koja je od avgusta 2014. godine u sastavu Muzeja, jedna je od šest romaničkih crkava u Starom gradu, čija je poslednja faza izgradnje u cjelosti sačuvana. Prvobitna crkva je iz XIII vijeka, dok je druga novija crkva iz XVI vijeka. Njena bogata istorija je načinom renoviranja i konzervacije sačuvana, vidljiva je i predstavlja jedan od aduta za prezentaciju ovog kulturnog dobra.
– Sva krupnija i značajnija kamena plastika sa lokaliteta oko crkve Svetog Pavla izložena je u policama, iza samog kompleksa, dok smo sitnije komade spremili u odgovarajuće kutije. Time je završeno objedinjavanje, revizije, popisa i smještanje sve kamene plastike u Starom gradu Kotoru – istakla je Jelena Radonjić, v.d. direktorka.
Ona je objasnila da je uređenju prostora za izlaganje prethodilo uređenje unutarnjeg dvorišta iza Crkve, okrenutog ka kotorskim zidinama, čišćenje obronka brda iznad crkve, koji su prijetili da se obruše na krov crkve i zadnji dio crkve. Ekipa vatrogaaca i radnika Komunalnog preduzeća očistila je zemljane površine terasastog oblika iza i iznad crkve, čime se otvorio prostor, koji će u budućnosti biti funkcionalan.
Revizija je obuhvatila kompletnu kamenu plastiku koja je sticajem okolnosti bila odvojena od svojih prvobitnih cjelina. Ogroman broj komada kamene plastike u Starom gradu predstavlja resurs koji po Zakonu pripada Muzejima Kotor. Komadi kamene plastike su usljed brojnih zemljotresa koji su zadesili Kotor tokom vjekova, locirani su na kotorskim bedemima, u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Pomorskom muzeju Crne Gore i Centru za kulturu.
– Posao na reviziji obavljali su zaposleni u „Muzejima, koji su sačinjavali komisiju, uz stručnu saradnju sa arhitektom-konzervatorkom Zoricom Čubrović. Njeno poznavanje cjelokupnog terena Starog grada Kotora, od zemljotresa 1979. godine, kao i njeno dugogodišnje radno iskustvo u Regionalnom zavodu za zaštitu kulturnih dobara (Upravi), bila je nemjerljiv doprinos u prepoznavanju predmeta, lociranju predmeta, pa samim tim i u reviziji muzejskog materijala, – istakli su u Muzejima Kotora.
M.D.Popović

---

Hristov barokni monogram skinut sa Vrata od mora
– Hristov barokni Monogram je stajao u osi grede nad Glavnim gradskim vratima (Morska vrata). Nasilno je skinut 1945. godine i tom prilikom je oštećen, te stmješten u stari lapidarijum. Na njegovo mjesto je postavljen novi grb i natpis: „Tuđe nećemo, svoje ne damo”. Restauraciju i konzervaciju je uradio vajar-konzervator Đorđe Crnčević u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor 1985. godine. O njemu je pisao arheolog mr Jovica J. Martinović, a podatke je obradio arheolog Gojko Andrijašević. Prilikom nedavne restauracije Vrata od mora konzervatori iz Italije su pokušali da ugrade Hristov monogram i vrate ga tamo gdje je bio, međutim, nisu mogli da ga uklope u postojeći koncep – objasnila nam je Mustur.