Probe za novu profesionalnu predstavu „Ifigenija u Aulidi” uveliko se održavaju u kolašinskom Centru za kulturu. Predstava se bazira na kultnoj Euripidovoj tragediji, a režira je pozorišni reditelj
Zoran Rakočević. U predstavi igraju:
Anđelija Rondović, Jelena Đukić, Đorđije Tatić, Petar Novaković i
Moamer Kasumović. Gostovanje Novakovića i Kasumovića, kako navode organizatori, veliko je osvježenje za ovdašnju pozorišnu scenu.
Muziku za predstavu radi
Bojan Peko Minić. Koproducenti predstave su Centar za kulturu „Vojislav Bulatović – Strunjo” Bijelo Polje i NVO Korifej teatar iz Kolašina.
Predprodkciju potpisuje
Jelena Šoškić, a predstavu sufinansira Ministarstvo kulture Crne Gore preko konkursa za razvoj kulture na sjeveru za 2020.godinu, uz finansijsku podršku Opštine Kolašin.
Kako kaže Zoran Rakočević, osobeni antički pisac i pozorišni reformator Euripid je treći veliki tragički pjesnik Grčke, a „Ifigenija u Aulidi” je njegovo posljednje sačuvano djelo.
– „Ifigenija u Aulidi” nastala je pred Euripidovu smrt, a praizvedena u Atini iste godine u režiji Euripida Mlađeg, kada je osvojila prvu nagradu na Dionizijskom festivalu. Čuveni evropski reditelj
Mihalis Kakojanis 1977.godine na osnovu drame snima svoj film koji se ubraja u remek-djela svjetske kinematografije. „Ifigenija” je svakako velika inspiracija za postavku i nudi bezbroj pitanja na koja dramski umjetnik u današnjem svijetu, baš u ovo vrijeme, mora da odgovori aktuelizacijom i tematizacijom sižea koji Euripid nudi. „Ifigenija” je komad ljudske katastrofe. U koncentraciji vlasti za koju se trpi i pati, Euripid nam kazuje da su ljudske žrtve za najveće društvene ideale časnije od prihvatanja ograničene slobode. Mi u tom neizbježnom storiju tragamo za današnjim čovjekom koji je opsjednut duhovima skoro pa arhetipskog neoliberalnog diskursa, gdje se, kao grčki junak, batrga između diktata obezljuđene moći i kontrole s jedne, i potpisnute emotivne, tople, ljudske, pa i bolne istine života, s druge strane. Današnju Ifigeniju ne ubija proročanstvo, kako to možemo isprve shvatiti, već otupljela i obesmišljena ljudska priroda - naglašava Rakočević. Kako ističu iz CZK Kolašin, raduje ih saradnja sa bjelopoljskim Centrom, kao i Korifej teatrom, a ovu koprodukciju smatraju višestruko značajnom.
– Prije svega zbog dugogodišnje saradnje na raznim poljima, prirodnosti koproduciranja i udruživanja sredstava, ali i ideje da se na scenu zajednički postavi grandiozno Euripidovo djelo. Svakako da će od velikog značaja biti iskustvo bjelopoljskog CZK koji gaji profesionalni pozorišni izraz već dugi niz godina. Ž.J.
Politički teatar nekad i sadRakočević podsjeća da je Euripid prihvatio sofistička učenja, koja je prenio u svoje tragedije, šireći tako novo prosvetiteljsko nadahnuće.
– Euripid dobija nadimak „pozorišni filozof”, dok ga sam Aristotel naziva najtragičnijim pjesnikom. U svojim komadima često se osvrće na aktulena politička događanja. Ostalo je zapisano da je Sofokle u znak žalosti za njim doveo svoj hor na pozorje bez uobičajenih vijenaca na glavi, što je predstavljalo i skandal i umjetničku inovaciju - navodi Rakočević.
Ovo je ujedno treći projekat Korifej teatra u posljednjem kvartalu ove godine.
– U toku su probe za predstavu „Mali Tesla” koju u koprodukciji radimo sa KIC-om „Zeta” Golubovci i Dramskim studiom „Prazan prostor” Podgorica, a režira je Petar Pejaković. Paralelno, održavaju se i probe za komad „Pismo” koji autorski na scenu postavljaju Anđelija Rondović i Đorđije Tatić - kaže Rakočević.
)){kind=small}
