U svečanoj sali Matice srpske u Novom Sadu na prigodnoj svečanosti uručene su Povelje Matice srpske za njegovanje srpske jezičke kulture za 2019. godinu. Povelje su uručene akademiku Matiji Bećkoviću (za njegovanje srpskog jezika i njegovih moćnih poetskih funkcija), prof. dr Radi Stijović (za njegovanje i popularizaciju srpske jezičke kulture) i prof. dr Dragani Mršević Radović, koja je primila nagradu u ime Međunarodnog slavističkog centra. Ova ustanova nagrađena je za poluvjekovni doprinos njegovanju srpskog jezika i popularizaciju srpske jezičke kulture u svjetskoj slavistici. Posthumno je povelja dodijeljena prof. dr Živojinu Stanojčiću, a koju je primio prof. dr Slavko Stanojčić.
Nagrade je uručio predsjednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić, a o nagrađenima su govorili prof. dr Veljko Brborić, dr Miodrag Maticki, akademik Slobodan Remetić i prof. dr Sreto Tanasić, dopisni član Akademije Republike Srpske. Povelja Matice srpske predstavlja izuzetnu čast, jer je uručuje najznačajnija kulturna institucija u Srba koja se vrlo uspješno i odgovorno stara o jeziku, naglasila je Stijović.
– Rad u leksikografiji i dijalektologiji, uz našu prebogatu jezičku građu, pružio mi je mogućnost da sagledavam savremeno jezičko stanje i pišem naučno popularne tekstove, u koji su ugrađene tekovine nauke izložene na pristupačan način – kazala je Stijović naglašavajući da je „veoma obavezala čast koja joj je ukazana”.
Ni ljepšeg priznanja, ni važnijeg darodavca, a ni srećnijeg dobitnika, počeo je svoju besjedu akademik Matija Bećković.
– Davno je rečeno da je jezik osnov kulture i da se na tom temelju može sve izgraditi. Jezik je sposoban da stvori svjetsku, a ne budžačku naciju i zemlju „učmaliju”... Državu u kojoj pjesnici ujedinjuju narod, državu čiji je temelj poezija, iz koje sve drugo dolazi i naziđuje se, državu u kojoj se driješi iz najviših državnih razloga poezije, u kojoj pjesme i pjesnici imaju vrhovnu odgovornost. Sve su to misli koje su se sto puta čule u ovoj kući, a jedan koji je to najčešće govorio je Laza Kostić. On je govorio da je Srbin „pesnik i junak”, i da se plemena ne mogu osloboditi i ujediniti ako to ne pripreme pjesnici, kao u Njemačkoj i Italiji. Jer, gdje nema duševnoga nema ni političkog jedinstva - to je takozvana po njegovoj riječi, ideja „obuhvatija” – poručio je Bećković i pročitao svoju pjesmu „Malo i veliko slovo”.S.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
