Kotorski festival pozorišta za djecu će 28. put biti održan u tradicionalnom terminu od 2. do 10. jula, mada u svedenom obimu i sa programom ograničenim na domaću pozorišnu produkciju, što je posljedica nedaća koje je sobom donijela pandemija novog korona virusa.
– Moto festivala „Sve je stalo, samo djeca rastu” odabrali smo u smislu da baš u slučaju globalnih potresa i kriza, upravo je prirodno da prvo zbrinemo i zaštitimo djecu i da im omogućimo ostvarenje njihovih elementarnih potreba i prava, a tu su posebno ranjivi, pravo na kulturu i kreativno izražavanje djece i mladih. Radujemo se što će biti Festivala i to u onom tradicionalnom terminu od 2. do 10. jula. Djeca će moći da vide i učestvuju u preko 50 programa, a svi programi, uključujući i pozorišne predstave, biće besplatni, kaže za „Dan” reditelj
Petar Pejaković, direktor Festivala i istoimene Fondacije.
⢠Šta možemo očekivati u ovom izdanju, s obzirom na vanredne okolnosti koje su mu prethodile?
– U skladu sa preporukom da svi festivali u Crnoj Gori budu nacionalno koncipirani, kreirali smo program na bazi aktuelnih pozorišnih predstava za djecu, u crnogorskoj produkciji, koje su tokom prošle sezone izvedene premijerno, a nisu viđene na Festivalu u Kotoru, kao i na predstavama koje smo mi producirali u prethodnih nekoliko godina i da se eventualno doda neka od uspješnijih predstava koje se igraju i igrane su ranije na Festivalu. Trenutno, s obzirom na situaciju, probamo da dogovorimo da nam sa predstavama dođu još neka pozorišta iz regiona, izvjesno je da će biti između 10 i 12 predstava za djecu.
⢠Koje su to predstave?
– Dvije nove produkcije Gradskog pozorišta: „Na ivici neba” i „Maca papučarica”, te naše četiri (od ukupno osam) produkcije-koprodukcije: „Kinez”, „Njegoš za djecu – Kako rastu veliki ljudi”, „Ivo Visin – kapetan od snova”, „Lagarije – predavanje o surogatu”. Tu će biti i nova predstava Nikšićkog pozorišta „Kraljević i prosjak”. U kontaktu smo sa pozorištima iz Virovitice, Zagreba, Splita, Beograda i Novog Sada, pa ćemo se dogovoriti za još neke izvedbe. Nama je ove godine budžet na nivou 40 posto od uobičajenog budžeta, i Opština Kotor i Ministarstvo kulture kao pokrovitelji su sveli učešće na taj procenat. Veoma je važno da redukcije koje pogađaju cijelo društvo najmanje pogode djecu i kulturu jer su oni posebno osjetljivi.
⢠Ima li novosti u oblasti izdavačke djelatnosti KFPD?
– U pripremi je knjiga „Ivo Visin – kapetan od snova”
Jelene Milošević, drama nagrađena na konkursu ASSITEJ-a, ilustrovao ju je
Đorđije Kalezić, biće štampana ovih dana, a njena promocija će biti tokom Festivala. Krenuli smo sa idejom da u ediciji „Ćuk” koju smo pokrenuli pri Festivalu, objavljujemo knjige za djecu i mlade vezane za dramu i pozorište, ali i poeziju i druge oblasti. Pored ostalog, promovišemo lokalne teme vezane za Kotor i Boku, pozorište za djecu. Do sada smo objavili vodič „Kotor za djecu”
Stanke Brdar, „Kako rastu veliki ljudi”, „Pola porcije u pola cijene”, magistarski rad teatrološkinje
Maje Mrđenović, „Trema”, pjesme
Dejana Đonovića...
Na konkursu Ministarstva kulture dobili smo sredstva za dalje unapređenje i rad na instalacijama za djecu u Starom gradu, uspjeli smo da obnovimo neke od starih, ali u radionicama se već par mjeseci prave i neke nove. U tom zasebnom programu biće postavljeno oko 25 instalacija, od čega desetak novih. U ovoj situaciji kad je grad pomalo pust, one su svakako vidljivije, a daju djeci poseban doživljaj, i ispunjavaju grad životom koji mu nedostaje.
Bili smo aktivni u dosta stvari, a značajna vijest je da je Fondacije Kotorski festival pozorišta za djecu dobila priznanje kao jedno od preduzeća u Crnoj Gori sa najboljom bonitetnom ocjenom, odnosno, kao firma koja ima vrhunski kvalitet poslovanja.
⢠Hoće li biti pratećeg programa, radionica za djecu i mlade?
– Biće još 30-ak programa: dječije dramsko stvaralaštvo, plesni programi, likovni, filmski... Ugovaramo radionice – glumačku, likovnu, filmsku, ekološku, taj program će biti bogat, a radionice će biti besplatne. Muzički dio će takođe biti realizovan u okviru Festivala gudača, biće nekoliko koncerata. Napravili smo i konkurs za dječje likovne radove, plan je da najuspješnije štampamo i u vidu zastava okačimo po gradu, kao izložbu na otvorenom. Imamo i jednu predstavu u produkciji „Zetskog doma” u kojoj učestvuju mladi iz dramskog studija i koja se bavi veoma važnom temom ne samo za njihov uzrast, „Ljubavno doba”.
⢠Šta je u domenu pozorišta za djecu u Crnoj Gori izolacija u vrijeme epidemije učinila vidljivijim?
– Za vrijeme pandemije imali smo dosta aktivnosti, projekata koje smo osmišljavali, konkurisali, dogovarali, kao i učešća u programu Kultura - RTCG, gdje su emitovani snimci predstava „Guliver”, „DA DA, Šekspir” i „Kako rastu veliki ljudi – Njegoš za djecu”.
Ova situacija nas je natjerala da se okrenemo stvaralaštvu za djecu, crnogorskom stvaralaštvu u širem smislu, prije svega pozorišnom, ali i književnosti i likovnom stvaralaštvu. Dobar je momenat da se ovdje okupimo svi mi koji tu radimo, da damo akcenat na ono što se radi, da napravimo presjek te produkcije za djecu i mlade, da znamo gdje smo i šta treba raditi. Umjetničko stvaralaštvo za najmlađe u Crnoj Gori je nerazvijeno, realna slika je nezadovoljavajuća i na ovaj način kroz ovaj program to može da se vidi, ali i da nas usmjeri da napravimo sistemske poteze u kom smjeru da se na nacionalnom nivou razvija umjetničko stvaralaštvo za djecu u Crnoj Gori. Nama koji tu stvaramo, to je odavno jasno, ali onima koji donose odluke i učestvuju na razne druge načine u tome, mislim da nije ili ne žele da se time bave. Ovo je dobra prilika da se fokusiramo, suočimo s time i da konačno nešto trajno i dobro uradimo.
Dobar primjer je prikazivanje dramskog stvaralaštva crnogorske produkcije na RTCG tokom dva mjeseca, super je da se promoviše nacionalno stvaralaštvo, umjetnost i kultura, da im se da više prostora, da nacionalni servis preuzme tu ulogu u pravoj mjeri, a sa druge strane, zabrinjavajuće je kad vidiš na kojem nivou je ta produkcija u cjelini, koja je količina i koji je kvalitet tih filmova, drama, pozorišnih predstava. Mi nemamo dovoljno razvijenu nacionalnu savremenu umjetničku scenu, a za djecu i mlade posebno, niti ima dovoljno toga, niti je dovoljno kvalitetno.
M.D.Popović
Karta do Amerike - iduće godine– Prošle godine bio je raspisan konkurs ASSITEJ-a, u martu i aprilu je trebalo da radimo festivalsku produkciju pobjedničkog teksta „Karta za Ameriku”
Ksenije Popović, dogovor je bio da radimo koprodukciju sa Centrom za kulturu Tivat i Dramskim studijom „Prazan prostor”, ali probe nismo mogli da održavamo. Trebalo je da odvojimo sredstva od ukupnog budžeta festivala, a on je sad smanjen, tako da je neizvjesno da li ćemo na jesen da obezbijedimo neki dodatni novac ili da se organizujemo, zavisno od situacije. Gledaćemo da tu produkciju svakako uradimo i da je sljedeće ljeto imamo na Festivalu.