REFESTIKON se kao ozbiljan regionalni festival već dokazao i to ne samo kvalitetom umjetničkih programa i značajnim kulturnim ostvarenjima, već i izborom tema, poručila je profesorica književnosti, književna kritičarka i teoretičarka, mr Svetlana Čabarkapa. Ona je kazala da je ovogodišnja manifestacija prilika da se mašta i kreativnost pisaca fantastike iz regiona ostvari u kratkim pričama koje će povezati motive ilirske kulture i mitologije sa našim vremenima i pokazati kako se preko starih kulturnih veza stvaraju nove.

– Svim dosadašnjima temama kojima se bavio, pa i ovoj, zajedničko je to što se njima povezuje prostor Balkana i to preko valorizacije zajedničkih elemenata prošlosti, istorije, mitologije, putem stvaranja priča fantastičnog prosedea - kazala je Čabarkapa.

Ona je navela da su kultura, istorija, mitovi i legende starih naroda uvijek inspirativno polje za umjetnost i umjetnike.
– Književnost je oduvijek bila zainteresovana za ovakve teme. Iliri kao drevni narod, o kojima se i zna i ne zna mnogo, u istorijskim, istoriografskim i drugim dokumentima nijesu detaljno opisani, niti njihov način života, ratovanja, civilizacija i kultura uopšte, a najvažnije zapise o njima imamo u 5. vijeku prije nove ere kod Herodota. Tako da je tema u svakom pogledu odlično odabrana - rekla je Čabarkapa.

Činjenica da istorija i kultura Ilira predstavljaju našu pradavnu istorijsko-kulturnu potku na kojoj je iznikla civilizacija kojoj mi danas pripadamo, dodatno daje na važnosti temi Festivala, koji je odlična prilika za pisce sa Balkana i iz regiona da u prostoru imaginarnog i fiktivnog ožive slike ove drevne civilizacije, njihovog načina života, ratovanja i kulture.

– Ovdje fantastika po prirodi stvari ima posebno mjesto i priliku da stvori književno-umjetnički svijet mozaičke građe koji će se temeljiti na elementima poznatog, od kojih će se poći ka imaginativnom - kazala je Čabarkapa.

Kako je napomenula, jako su važne i legende o Ilirima, naročito kraljici Teuti, koje su široko poznate i koje žive i danas.

– Impresivna je činjenica da je u Risnu, gdje je stolovala ova prelijepa i hrabra žena, postojala kovnica novca 230. godine prije nove ere. Teuta je bila gusarska kraljica koja je osvajala grčke kolonije. Nema istorijskih podataka o tome kako je umrla, ali živa legenda, koja je uvijek interesantnija od istorije, kaže da se ona povukla u svoju tvrđavu iznad Risna i da se pred najezdom Rimljana bacila niz vodopad rijeke ponornice zajedno sa svojim blagom. Kako se za njenim blagom, figurativno rečeno, i dalje traga, tako i pisci imaju priliku da tragaju za ovom ilirskom kraljicom - naglasila je Čabarkapa.

M.N.

---

Biće govora i o Čedu Vukoviću
Čabarkapa je naglasila i da je jako važno što će o ovoj temi pisati i osnovci i srednjoškolci.

– Misiju festivala proširena je i na najmlađu populaciju koja je po prirodi stvari i po svojim afinitetima uvijek otvorena za literaturu fantastičnog prosedea - dodala je ona.

Istakla je i da je jako važno što će se u okviru REFESTIKONA obilježiti 100 godina od rođenja Čeda Vukovića našeg značajnog pisca, koji je za sebe skromno kazao „Crnoj Gori dugujem sve, a vraćam joj pregršt riječi”.

– Čedo Vuković je poznat kao pisac prozaista, koji je iza sebe ostavio romane jako važne za crnogorsku književnost. U književnim djelima za djecu on se ostvario kao pionir fantastične književnosti kod nas - kaže Čabarkapa.