Međunarodni filmski i muzički festival „Kustendorf”, koji se po 13. put, održava od 13. do 18. januara 2020. u Drvengradu biće posvećen režiserima, najavio je naš proslavljeni režiser Emir Kusturica. Na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture Srbije Kusturica je rekao da je autorstvo prije tridesetak godina bilo najznačajnije što se dešava i da je bilo organsko, a da režiseri danas gube funkciju.

– Kada sam bio student, živjeli smo u paničnom strahu da li će naš književni jezik da opstane i da li će oni koji su tada već najavljivali njegovo iščeznuće i koji su pravili televizijske serije bazirane na najjeftinijim zapletima, pobijediti one koji vjeruju da je filmski jezik rediteljev izraz koji se prije svega odnosi na vrijeme i prostor. Počevši od onih najvećih kao što je Akira Kurosava, pa do Ingmara Bergmana, njih je delio stil. Svaki godine smo išli na velike festivale da vidimo kako ćemo iduće godine da pravimo svoju vježbu ugledajući se na velike autore. Kurosava je montirao svoje sekvence tako što ih je pravio između udara vlastitog srca. Autorstvo je bilo ono najznačajnije što se na filmu dešava, rekao je Kusturica. Kako je potom objasnio, upravo zbog toga, akcenat ovog „Kustendorfa” biće na autorima.

– Živimo u društvu spektakla zaraženi Holivudom, ne samo na filmu. U toj raskoši i odsustva različitosti, prepoznajemo da još postoje reditelji, koji nisu nažalost dugovječni. Tako se svjedoči o nestanku autora. Autorstvo kao pojam je počelo da iščezava. Posledice društva spektakla su da je važan proces, a ne ono kako mi uistinu živimo. U vremenu kada kapitalizam doživljava svoj vrhunac, mi jednostavno postajemo djeca Holivuda. Mijenjaju se i sami načini gledanja filma, jer vidimo da ljudi filmove gledaju i na aerodromu, na tabletu, na ajfonu. Zbog tržišnog efekta reditelji gube svoju funkciju, naglasio je Kusturica, dodavši da je danas najvažnije koja zvijezda igra u filmu, ne i sam film i autor, što znači da „film više nije vremenski i prostorno određen otkucajima srca autora”. Prema njegovim riječima, danas čak i prestižni filmski festivali moraju da pribjegavaju trikovima kako bi predstavili vrijedne autorske filmove, dovodeći „manekene i rezervne svece” koji bi ih promovisali.

– Možda ste primijetili da je sve manje važno ko snima film, da je sve važnije da se film desi i da u njemu igra neka zvijezda. Filmove uglavnom režiraju glumci, jer više nije važno da li je on prostorno i vremenski određen otkucajima srca i krvnim pritiskom autora. Imamo najprostije režirane filmove, zasnovane na zapletima koje smo mi osamdesetih i devedesetih, čak i dvijehiljadite, izbjegavali, naveo je Kusturica. On je naglasio da se „Kustendorf“ tome suprotstavlja stavljanjem u središte pažnje upravo velike autore i reditelje i predstavljanje mladih, novih, potencijalno velikih autora koji „na ostrvu od Mećavnika mogu da zasvijetle makar privremeno”. Istakao je da je „Kustendorf" bio pozornica na kojoj je na desetine mladih uspjelo da napravi mnoge filmove, a da su mnogi od njih postali poznati u svijetu.

M.Nj.

Boks:





Boks:

Najvrijednije iz filmske umjetnosti

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević je izjavio da malo koji filmski festival ima kulturološki značaj kao „Kustendorf”.

– Festival predstavlja najvrijednije što filmska umjetnost sa sobom nosi, kao i snažan pandan komercijalnim filmovima, rekao je on. Festival će, dodao je, predstaviti i nove autore, retrospektivu velikana koja će biti posvećena reditelju Puriši Đorđeviću, kao i muzički program.

---

U Drvengradu 21 takmičarski film
Takmičarski program sastojaće se od 21 filma domaćih i inostranih autora. Biće prikazano 17 kratkometražnih i četiri dokumentarna filma. Na konkurs su pristigla 722 filma, a izabrani su oni koji se izdvajaju po stilu, tehničkom umijeću i autentičnom pogledu na svijet. Za festivalske nagrade Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje takmičiće se filmovi mladih režisera iz Kine, Rumunije, Bjelorusije, Mađarske, Bugarske, Ukrajine, Švajcarske, Srbije, Izraela, Španije, Poljske, Irana, Hrvatske i Francuske. O pobednicima će odlučivati međunarodni žiri, u čijem će sastavu biti italijanski reditelj, pisac i producent Paolo Virzi, francuski pisac i scenarista Tonino Benakvista i šahovski velemajstor Vladislav Tkačijev. Nagradu „Vilko Filač” za najbolju fotografiju dodijeliće francuski direktor fotografije Mišel Amatje. U programu „Savremene tendencije” ove godine će biti prikazani: pobjednik kanskog programa „Izvestan pogled“ – film „Nevidljivi život“ Karima Anjuza, kao i film „Sinonimi“ Nadava Lapida, koji je pobijedio na filmskom festivalu u Berlinu. Kineski reditelj Dijao Jinan predstaviće film „Jezero divljih gusaka“, a reditelj Džoni Ma predstaviće „Živeti, pevati“.