Sa blagoslovom sveštenika
Gojka Perovića, rektora Cetinjske bogoslovije, na Cetinju je organizovano veče posvećeno ćiriličnom pismu. U programu su nastupili književnici: hadži
Perivoje Popović, prof. dr
Tripko Draganić, hadži
Radovan M. Radović, mr
Nikola Nenezić, hadži
Ljubisav Bjelić, Momo Milikić, mr
Slobodan M. Čurović, kao i pojac
Ivan Rašović.
Popović je u nadahnutoj besjedi na ovom svojevrsnom književnom času istakao značaj ćirilice, kao garanta našeg opstanka, podsjećajući na duboke korijene ćirilice i njenih tvoraca i značaj u savremenom dobu.
– Ćirilica je velika svetinja, pismo kojim se piše ime i duša srpskoga roda. U vrijeme današnje, kao i uvijek u vremenu zla, kada zloduh napadne nejake duše, usuđujem se da kažem da je ćirilica za srpski narod ovovremeno sveto pismo koje nam jedino omogućava da napišemo i do najdublje dubine duše upamtimo veličanstvo molitve svemogućem Gospodu, da nam pomogne, da nas uščuva i odbrani od sila grdnoga pakla koje nasrću, svakodnevno bezbožno nasrću na srpski, besmertni srpski jezik – kazao je, između ostalog, Perivoje Popović.
Dr Tripko Draganić je govoreći o ćirilici, istakao da se i velikan naše nauke Nikola Tesla potpisivao ćirilicom, da je moramo sačuvati i da na svim spomenicima Teslinim treba da bude natpis ćirilicom.
Radovan Radović ističe da gusle daju potporu ćirilici.
– Priča o guslama je nešto bolja, pa najveću potporu i oslonac ćirilici mogu dati jezik i glasovi uz strune gusala. Jezik gusala i epskih pjevača, spojenih u jednu simfoniju, magijskim smislom i načinom, uz jezik istine i svjedočenja, bolnog vapaja duše, herojstva i sile, kojim su najviše održali sabornost i pamćenje. Uz njih se kazivalo i pjevalo o ratovima, bojevima, junaštvima, pogibijama i žalostima, pobjedama i porazima, o slavama, ženidbama, o heroinama majkama, sestrama, o vilama, o vladarima, ali i običnom čovjeku – kazao je Radović.
Mr Nikola Nenezić podsjeća da je „ćirilica velika kao i veliki ljudi koji njome pišu.
Ne umire i ne može nestati, već će ostati da živi i svijetli. Čuvajmo ćirilicu, da bi ona nas čuvala” – kazao je Nenezić.
Mr Slobodan M. Čurović, predsjednik podružnice „Ćirilica Dobrica Erić”, iz Podgorice pročitao je teorijske stavove Laze M. Kostića i šta znači ćirilica za Srbe.
Čurović je istakao da je sudbina naroda u sudbini jezika, da je ćirilica naše jevanđelsko lice pred precima i potomcima...
– Jezik je vidjelo jednog naroda kojim se pojedinac ogleda u dušu prošlosti, da bi mogao zboriti sa sadašnjošću.
Pitanje jezika je pitanje odgovornosti, koliko smo odgovorni pred precima, jezičkom zavještanju, i koliko poštujemo jezik kao sistem pravila – kazao je, između ostalog, mr Čurović.
Poeziju su čitali: Ljubisav Bjelić i Momo Milikić, dok je pojac
Ivan Rašović otpjevao pjesmu Vojislav Ilića „Sveti Sava”.
A.Ć.
)){kind=small}
