Tradicionalna manifestacija „Polimske književne staze”, posvećena ove godine Miodragu Bulatoviću, održana je u Narodnoj biblioteci „Dr Radovan Lalić” u Beranama. U svojoj besjedi Labud Dragić, književnika iz Beograda, kazao je da je Bulatović jedan od najznačajnijih, najhrabrijih, najdalekovidijih pisaca sa naših širih prostora. Naglasio je da njegova svjetlosna aura, kao kod posebne vrste nadarenih ljudi, nije prestala da traje okončanjem njegovog zemaljskog života. Istakao je da ona traje, nema sumnje, najviše njegovim djelom ali i njim samim, to jest, svim onim što je za života Miodrag Bulatović bio.
– Kao da se u životu toga čovjeka dogodilo sve u jednom bljesku munje i nakon ovlašnog uvida u njegovu biografiju čini vam se da ste i vi protrčali kroz taj bljesak ili u najboljem slučaju - kroz požar. Niste više sigurni da li je Miodrag Bulatović djelo svoje čudesne literature ili je literatura samo varijacija jedne nestvarne sudbine. Jer takav uspjeh koji je započeo šezdesetih romanom „Crveni petao leti prema nebu” i koji vrhuni dobijanjem, u ono vrijeme jugoslovenske - NIN-ove nagrade za roman „Ljudi sa četiri prsta” nije zapamćen u srpskoj, a bogme malo je primjera i u svjetskoj književnosti – kazao je Dragić.
Svoje impresije o druženjima sa Miodragom Bulatovićem i njegovim djelima iznio je i književnik Novica Đurić rekavši da je to bio jedan od najpoznatijih pisaca moderne srpske književnosti.
– Njegova djela su strani kritičari stavljali u ravan sa djelima Đovanija Bokača, Fransoa Rablea i Migela de Sarvantesa. Kako sloboda zna da snijeva, često sam pitao sebe, a odgovor sam pronašao, tačnije spoznao, nakon čitanja knjiga i kratkog druženja sa njihovim autorom Miodragom Bulatovićem – Bulem, a traženi odgovor kazao se: to je pisac kome su se poklonili i đavoli nakon čega mu je pošlo za rukom da zlo privede notama i savršenom pjevanju – naveo je Đurić.
Urednik časopisa „Tokovi” Damjan Ćulafić kazao je da je Bulatović svoj književni atar gradio na bazi života svijeta, izdvajajući fragmente i opisujući ih na samosvojan način, kuriozitetnim stilom i bogatim jezikom.
– Ostaje enigma otkuda intelektualne snage samome autoru da se tako samouvjereno kreće u najtežim duhovnim sferama, a da mu one ne ugroze moć da bude na visokom umjetničkom nivou, sa kojeg je proslavljao modernu srpsku pisanu riječ u Evropi i svijetu – naglasio je Ćulafić.
O Bulatovićevim knjigama i junacima njegovih djela govorio je i pjesnik Velimir Ralević, rekavši da se radi o literaturi koja je svoju vrijednost potvrdila širom svijeta. Organizator programa, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Berane, bio je Centar za kulturu.
D.J.

---

Neponovljivi „Heroj na magarcu”
Prenoseći sjećanja iz druženja sa Miodragom Bulatovićem književnik Budimir Dubak je podsjetio da je to bio evropski pisac i, uz Iva Andrića, naš najprevođeniji prozaista.
– Bio sam prijatelj sa Miodragom Bulatovićem. Mnoge uspomene me vežu za to veliko „Bjelopoljsko siroče”, kako ga nazva Matija Bećković. On je svojevrsni i neponovljivi „Heroj na magarcu” srpske moderne književnosti. Jahao je sam protiv svih struja, književnih i političkih. U napisanim i izgovorenim tomovima Miodraga Bulatovića, nalazimo spoj rovačkog epskog pričalaštva, stražilovskog lirizma, srpskog narodnog urnebesnika i erosa, evropskog „bordela muza”, nadrealističke fantastike, djetinje naivnosti i velike tuge. Svirepost svijeta. Ko još može da napiše rečenicu: „Zbogom svijete koji nijesi bio dobar prema meni” - zapitao se Dubak.