Trodnevna manifestacija „Dani Njegoša” koju pod pokroviteljstvom mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija po deveti put organizuju Udruženje književnika Crne Gore, Književno društvo „Njegoš” i NVO „Njegoševe večeri poezije”, počela je sinoć večernjom službom u Cetinjskom manastaru.
- Mnogo me raduje da u ime Udruženja književnika, kao član tog udruženja, mogu da vas pozdravim i otvorim ove „Njegoševe dane”, ovdje pored ćevota Svetoga Petra Cetinjskoga, ne samo strica nego glavnoga učitelja Svetoga Petra Lovćenskoga Tajnovidca. Od njega je naučio sve što je naučio, a drugi učitelji su samo doprinijeli onome što je od svog strica naučio – kazao je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
On je kazao i da se upravo vratio sa Karpata gdje je položen kamen temeljac manastiru Svetoga Vasilija Ostroškoga baš na Karpatima.
- Projekat te crkve Sv. Vasilija je ustvari crkva sa Lovćena, osamnaesta crkva sa Lovćena i njena gradnja ovih dana počinje na jednom divnom mjestu upravo na Karpatima. Dakle, osamnaesta crkva, lovćenska kapela. Sedamnaesta je podignuta u Baru. Nadamo se, ako Bog da, da će i crkva Njegoševa, Svetoga Petra Cetinjskoga, najstarija njegova crkva u kojoj je bio i sahranjen Sveti Petar Lovćenski Tajnovidac, da će i ona takođe da se obnovi i ponovo vaspostavi. Neka bude devetnaesta ili dvadeseta, a povodom 170. godišnjice od upokojenja Svetoga Petra Lovćenskoga Tajnovidca tamo 2020/21 godine. Uvjeren sam da će to sazreti u nama da se i ta crkva, koja je već rodila osamaest takvih crkvica, ponovo vrati – rekao je mitropolit Amfilohije.
Program ovogodišnjih „Dana Njegoševih” koji su okupili pjesnike, mislioce, prevodioce, koji u Njegoševom pjesničkom djelu i ličnosti, vide reflekse one prvobitne tvoračke sile, koja drži i obnavlja svijet, upućujući nas na njegove uvijek dejstvujuće protivrječnosti, nastavljen je u „Njegoševoj dvorani” gdje je upriličeno predstavljanje dvojezičnog izdanja Njegoševe „Bilježnice” kao i poetsko veče.
Nakon pozdravne riječi predsjednika UKCG Novice Đurića prisutne je pozdravio i predsjednik Književnog društva „Njegoš”, književnik Milutin Mićović, koji je kazao da ovi Dani Njegoševi počinju netipično, u Manastiru pod kamenim voltom.
- Ne počinju u nekim svečanim salama i pod državnim kamerama, nego skoro iz peštere, ali imamo jednu privilegiju da smo na mjestu gdje su se rodili „Goriski vijenac” i „Luča mikrokozma”. Velika djela koja su obasjala naš narod do dna i „Luča mikrokozma” koja osvjetljava dubine čovjekove. „Luča” se širi na druge jezike i to iskusto Njegoša pjesnika je jedinstveno u svjetskoj poeziji. Njegoš je držao da je pjesnik najbliži Bogu. To baš tako eksplicitno nećemo naći ni kod jednog velikog svjetskog pjesnika. Njegoš je čovjeka vidio kao mali, ali misleći atom. I vidio je čovjeka kao iskru u prašini i luču u kojem luča može da se razgori i da sa njom i kroz nju sazna najviše tajne o čovjeku, kosmosu, univerzumu i sudbini čovjekovoj. Crna Gora je mjesto koje po svojim silama protivrječnim daje nam podstreka da iznova čitamo i sagledavamo Njegoša jer je on vidio sve dubinske protivrječnosti čovjeka, ali i kosmičkog ustrojstva. Vidio je da nad svom ovom grdnom mješavinom opet umna sila toržestvuje, vidio je veliku mogućnost čovjekovu da dodirne i doživi velike nebeske tajne... Njegoš je aktuelan uvijek i svakoj generaciji ima šta novo da kaže jer je nedogledan. Evo večeras počinjemo ove dane promocijom najmanjeg djela Njegoševog „Bilježnice”. To su oni zapisi koje je on bilježio uzgred ali i to što je bilježio uzgred to su ona zrnca mudrosti iz kojih su izrasla njegova djela i iz kojih su varnica proplamsale velike luče. Dakle, svako slovce Njegoševo je važno i reklo bi se da postaje sve važnije što idemo dalje kroz vrijeme i u budućnost. Tako je Njegoš naš savremenik i jedan od najmodernijih, najaktuelnijih svjetskih pjesnika – rekao je Mićović.
Z.P.
Stihovi u slavu VladikeTokom poetske večeri stihove su govorili Juraj Kunjijak (Slovačka), Milica Kralj, Đorđe Brujić, Perivoje Popović, Ilija Lakušić i Bećir Vuković (Crna Gora), Novica Sovrlić i Živojin Rakočević (KiM), Nađa Popova (Bugarska), Blagoje Baković, Miroslav Aleksić i Živorad Nedeljković (Srbija), Jelizaveta Kurjanovič i Ljubiša Simić (Njemačka), Zoran Kostić (Republika Srpska), Hanes Vioralom (Austrija) i Slavomir Gvozdenović i Lučianu Aleksiu (Rumunija).