Predavanjem istoričara dr Srđana Pirivatrića u Nikšiću počela je manifestacija „Dani Matice srpske-Društva članova u Crnoj Gori” koja se organizuje treću godinu zaredom. Ovogodinjim programom naglasak će biti na obilježavanje jubileja, 800. godina auotokefalnosti SPC, pa je i dr Pirivatrić govorio na temu „Postanak kraljevstva i Arhiepiskopija srpskih i pomorskih zemalja Nemanjića”. Za Dan Matice srpske-društva članova u Crnoj Gori, istakla je na večeri u ime te institucije prof. dr Jelica Stojanović, proglašen je 13. novembar, dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, iako „taj dan slavimo svakog dana kojeg postojimo, ako postojimo kako valja i trebuje”.
- Njegoš je naša matica, Njegoš je i Matica srpska što je na posoban način posvjedočeno posvetom „Gorskog vijenca” Voždu i „srpstvu svekolikom” kako se tamo kaže, a sintagmom „srpstvo svekoliko” sve je rečeno ko hoće da čuje.
Njegoš je i Matica srpska čemu je svjedočansvo i to što je Petar Petrović Njegoš prvi član Matice srpske sa prostora Crne Gore. U Letopisu Matice srpske objavljen je 1834. godine prikaz knjige „Pustinjak cetinjski” što je istovremeno prvi tekst o Njegoševom književnom radu, a Njegoš je 1837. u Letopisu objavio pjesmu posvećenu Lukijanu Mišickom i alegorijsku prozu „San na Božić”. Godine 1845. Njegoš se učlanio u Maticu srpsku. Time je učlanio i sve nas, ako smo na Njegoševom putu i tragu, a jesmo jer drugačije je nemoguće, kazala je ona.
Manifestacijom se u Crnoj Gori obilježavaju sjećanja na najvažnije i najslavnije srpske, a uz to i crnogorske, događaje, ličnosti i jubileje.
-Srpska istorija, književost, kultura, nauka, duhovnost veliki su i bogati i u evropskom i u svjetskim okvirima, tako da nam je zadatak lijep jer svake godine imamo čast da obilježavamo značajne i veličanstvene događaje. Radosni smo i ponosni što smo dio takve istorije i kulture, istakla je prof. dr Stojanović.
Uz Maticu srpsku-društvo članova u Crnoj Gori organizator predavanja u Nikšiću je i Eparhija budimljansko-nikšićka Crkvena opština grada.
-Čovjek najbolje i najjasnije svoje pamćenje izražava upravo kroz praznovanje praznika, ili svojih jubileja kroz prazničnu radost. Ako je istina, a jeste, da je vjera prije svega radovanje Bogu i stoga praznik onda je hrišćanstvo mnogo lakše shvatiti kroz njegovu radost i praznike nego kroz bilo šta drugo. Upravo tu radost i istinu da je hrišćanstvo od samih svojih početaka ovaploćavalo i izražavalo svoju vjeru, svoja shvatanja svijeta i osjećanje života kroz to tkanje svojih jubileja donio nam je, a možemo reći utemeljio nam je Sveti Sava prije 800 godina. Donio je, ispunio i utkao nam je u pamćenje da hrišćani žive od praznika do praznika, od jubileja do jubileja, ili najbolje rečeno od liturgije do liturgije, rekao je protojerej-stavrofor Slobodan Jokić.
Manifestacija je počela na praznik Sv. Dimirija, a u nikšićkom mjestu Popi svojevremeno je bio manastir posvećen tom svetitelju u kojem je stolovao Sv. Vasilije Ostroški Čudotvorac.
-Eparhija, Crkvena opština Nikšić zadnjih godina vraća sjećanje na te dane, da ne zaboravimo da je ovdje bilo sjedište Svetosavske eparhije kojim je stolovao naš zaštitnik Sv.Vasilije. Kroz to radovanje u Hristu u kojem nas je prosvijetlio Sv.Sava i poveo na put koji vodi u život vječni ostaje na kraju da se poslužimo riječima velikog teologa Aleksandra Šmemana da svako ko je sposoban za blagodarenje sposoban je i za spasenje i vječnu radost i vječno praznovanje, istakao je Jokić.
B.B.
Zlatno doba NemanjićaPrije osam vjekova Sv. Sava rukopoložen je za arhiepiskopa, a odmah potom je izdejstvovao pravo da episkopi, kazao je dr Pirivatrić, pomjesnih srpskih crkava rukopolažu nastojatelje bez uticaja druge crkve. Sv. Sava je preokrenuo tok srpske istorije, stvorio uslove za svaranje jedne srpske crkvene kulture. Postanak Kraljevstva, istakao je on, takođe je dao jedan vid političke organizacije Srba koji je u tadašnjim vjetskim političkim standardima bio na najvišem mogućem nivou, odmah ispod crkve. Malo je naroda u Evropi u 13. vijeku koji su u političkom smislu bili organizovani u sopstvenoj nacionalnoj Kraljevini. Dr Pirivatrić je kazao da je to zaista bilo veliko dostignuće toga vremena i ono je služilo kao uzor za političke pokrete u vijekovima koji će doći.
-Ostao je jedan ideal Nemanjćkog dob, zlatnog doba srpske istorije s razlogom zato što su upravo kroz tu crkvu svih srpskih i pomorskih zemalja, i u njoj, prosijali svetitelji, rekao je, između ostalog, dr Pirivatrić.