Najnoviji, novembarski broj dodatka „Ruska riječ”, koji se već više od dvije godine štampa i distribuira uz Dnevne novine „Dan”, jednom mjesečno, i ovog puta obradovao je brojne čitaoce širom Crne Gore.

Ovaj broj na naslovnici donosi tekstove kao što su: „Ruski pirati su nekada pljačkali glavne gradove Švedske i Finske” (Griješite ako mislite da prije Petra Prvog u Rusiji nije postojala mornarica. „Uškujnici” su bili rječni pirati sa ruskog sjevera koji su pljačkali Švedsku, Finsku, Norvešku, pa čak i Saraju Batu, glavni grad Zlatne Horde), „Veliki Džo: Kako je Josif Visarionovič Staljin postao indijanski poglavica” (Visoko zvanje sovjetskom lideru je dodijelila Indijanska konfederacija Amerike, koja je okupljala 27 plemena Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Centralne Amerike), „Rasulo umjesto slobode: Kako je ukidanje kmetstva izazvalo revoluciju u Rusiji” (Ruska reforma 1861. godine imala je za cilj oslobađanje seljaka, ali je zapravo gurnula cijelu zemlju u haos. U tekstu je prikazano kako se to odvijalo korak po korak), „Jevreji kao generali Vermahta” (Prema nacističkim principima, trebalo je da okončaju živote u koncentracionim logorima. Ali, umjesto toga, uspjeli su da zauzmu visoke položaje u rukovodstvu Oružanih snaga Trećeg rajha), „Nafta na platnu: crno zlato kao inspiracija” (Ovi smjeli i inovativni ruski umjetnici tehniku ulja na platnu zamijenili su 'naftom na platnu'), kao i tekst „Putnici 'Sovjetskog kovčega'” (Boljševici su jednom utovarili na brodove sve svoje nepoželjne intelektualce i poslali ih na Zapad. Ali još ranije učinili su to Amerikanci. Skupili su najradikalnije radničke i radikalne aktiviste i poslali ih Lenjinu kao božićni poklon).

Tu je, takođe, i tekst „Od Tvera do Mumbaja: prikuplja novac za bolesnu djecu” (Iskusni pustolov pokušava da ponovi istorijski podvig ruskog trgovca Afanasija Nikitina, prvog Evropljanina koji je posjetio Indiju, i da taj svoj pohod dokumentuje. Sve ovo on radi kako bi sakupio novac za pomoć bolesnoj djeci kojoj je potrebno skupo liječenje).

Ljubitelji književnosti mogli su saznati koje su to knjige bile zabranjene za vrijeme komunizma, u tekstu „Deset knjiga koje su bile zabranjene u SSSR-u” (Danas je ruska književnost nezamisliva bez tih djela, ali nekada je njihovo posjedovanje bilo strogo kažnjivo. Narod ih je ipak krišom čitao i prepisivao, a u pitanju su sljedeća djela: „Prokleti dani” Ivana Bunjina, „Mi” Jevgenija Zamjatina, „Pseće srce” Mihaila Bulgakova, „Doktor Živago” Borisa Pasternaka, „Crna knjiga” Ilje Erenburga i Vasilija Grosmana, „Život i sudbina” Vasilija Grosmana, „Lolita” Vladimira Nabokova, „Arhipelag Gulag” Aleksandra Solženjicina, „Strma maršruta” Jevgenija Ginzburga, kao i knjiga „Stihovi pjesnika srebrnog vijeka”)...

Dodatak „Ruska riječ” je i do sada čitalačkoj publici širom Crne Gore donosio ekskluzivne tekstove o odnosima velikih sila, globalnoj ekonomiji, trci u naoružanju, intervjue i više nego očaravajuće putopise iz najčudnijih krajeva Rusije...

A.Ć.



Na osam strana u boji
Tekst „Gadariki, Sarmatija i Tartarija” donosi priču o nazivima Rusije kroz istoriju (Zvali su je „Zemlja gradova”, „Paklena zemlja”, „Zemlja Sarmata”...)

„Najskuplje fotografije SSSR-a” članak je u kom se predstavljaju djela legendarnih sovjetskih umjetnika koja su na svjetskim aukcijama dostigla najveće vrijednosti.

Ovaj dodatak donosi više nego zanimljive tekstove o kulturi, tradiciji, istoriji, književnosti, politici, tehnologiji, nauci, modi, ekonomiji, vojnim i globalnim analizama i svim onim stvarima koje nam na što bolji i uvjerljiviji način mogu približiti toplu rusku dušu i svakodnevicu.

Dodatak izlazi na osam strana u boji, svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, a materijale priprema ruski medijski projekat „Russia Beyond”.