Pete večeri 17. Trga od knjige u Herceg Novom, prof. dr
Milo Lompar, predstavio je svoje djelo „Crnjanski - biografija jednog osećanja”. Istakao je da je
Miloš Crnjanski na neki način bio savremenik čitavog burnog i dugog 20. vijeka u nas i koji je svojim temeperamentom, osjećanjem svijeta u mnogo čemu dotakao ključne duhovne, egzistencijalne, političke i društvene sadržaje jednog burnog vremena.
Paradoks njegove ličnosti i djela je, kako je naglasio, da je on postao najaktuelniji čovjek današnjeg osjećanja trenutka i vremena, a to znači da je uspio da dotakne neke od ključnih izohimena ljudske sudbine i da istovrmeno dotakne, što će tek doći u vrmeneu kada njega više ne bude bilo.
– Bio je to neobična ličnost i neobičan pisac, u mnogo čemu obilježavajući prelazak jedne u drugu fazu modernizma. On je iz djela u djelo, pomijerao fokus svog modernističkog gledanja na stvarnost i na vrijeme. Razlika između Iva Andrića i Crnjanskog se recimo ogleda i u odnosu prema centralnom klasičnom piscu srpske kulture, Njegošu. Za Andrića, Njegoš je tragični junak kosovske misli. Crnjanski bira lirsku redakciju Njegoša i po njemu on je translunarni pjesnik. Crnjanski bira onu paradigmu koja širi horizont iskustva i to je njegova u umjetničkom smislu, neprestana sudbina.
Crnjanski u srpsku liriku uvodi Odisejev topos, zasnovan na tri elementa, odlazak u rat, dugo stranstvovanje i povratak u zavičaj. Riječ je, o kako je naglasio, tri elementa Odisejeve paradigme, a koji su i istovremeno obilježili život Crnjanskog, kazo je Lompar.
Istakao je, da je jedno od obilježja njegovog opusa, spoj tragičnog i ironičnog i to od djela „Lirika Itake”. Osim toga, djelo „Dnevnik o Čarnojevićima”, označava uvođenje epohe malog romana, malog po obimu u koji on mnogo godina prije Kamija, uvodi osjećanje besmisla i melanholije. Kako nadalje pojašnjava, za razliku od Andrića koji je uvijek bio pisac unutar norme, Crnjanski je uvijek normu kršio. Po Lomparu, Crnjanski je imao najbolje čulo za epsko i lirsko u čovjeku, a uvijek je pjevao o onome gdje nije.
U njegovim djelima, podvlači Lompar, dominantan je motiv bezdomnosti.
Nažalost, konstatuje da Crnjanski, nikada nije postao kulturni događaj srpske književnisti, ali ostao je izazov.
Nakon predavanja prof. dr Lompara, koje je ispraćeno sa dužnom pažnjom, prolomio se dug i buran aplauz, kakvi nisu česti na ovakvim manifestacijama. K.Matović
Ljudi i brodovi
Nikola Malović, urednik IK Knjižara So, predstavio je djelo „Ljudi i brodovi”, Siniše Lukovića. Malović je ocijenio, da je Luković nabolji poznavalac pomorske istorije Boke.
- U prvom dijelu knjige naći ćete znamenite Bokelje, a drugi dio knjige se bavi entitetima koji plove, kao štoi su najbrži jedrenjak koji je uplovio u Boku, najstariji jedrenja koji je uplovio u Boku, najveći jedrenjak koji je uplovio u Boku, nosač aviona itd. Emotivne su njegove storije, posebno one o brodovima, jer brod tretira kao živo biće – kazao je Malović.
Luković je istakao da se prvenstveno u životu bavi novinarstvom, a da mu bavljenje pomorskom i vojnom-pomorskom istorijom Boke kotorske predstavlja bijeg od sumorne svakodnevice i zadovoljstvo.
- More i brodovi su moja prva ljubav. Iako se bavim novinarstvom, nijednog trrenutka nisam prestao da se literarno bavim brodovima i ljudima koji su ili ostavljali kosti u moru ili postizali nejvjerovtna dostignuća, u naučnom, stručnom, vojno-pomorskom smislu, koje je bilo vrijedno staviti između korica. Moja knjiga sadrži elemente istoriografije i novinarskog pisanja, a svaki podatak sam se potrudio da dobro provjerim. Nadam se da će tekst biti pitak čitaocu, čak i onom kome ova tematika nije bliska. Tim prije, što su brodovi, kao i ljudi, živi...- poručio je Luković.
)){kind=small}
