Proglašenje dobitnika jedne od najprestižnijih književnih nagrada na ovim prostorima održaće se danas oko podneva. Odluku o 65. dobitniku NIN-ove nagrade za roman godine javnosti će saopštiti članovi žirija
Tamara Krstić, Marjan Čakarević, Branko Kukić, Ivan Milenković i
Zoran Paunović (predsjednik).
Ove godine, među šest finalista ušli su romani „Odustajanje” (Arhipelag)
Jelene Lengold, „Prekasno” (Geopoetika)
Branke Krilović, „Uhvati zeca”
(Kontrast)
Lane Bastašić, „Deseti život” (Kontrast)
Saše Savanović, „Zabluda svetog Sebastijana” (Laguna)
Vladimira Tabaševića i „Beogradski trio” (Laguna)
Gorana Markovića.Prošlogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade za najbolji roman bio je
Dejan Atanacković sa romanom „Luzitanija”.
Žiri za NIN-ovu nagradu, koji je primio rekordan 201 naslov na čitanje, uvrstio je bio u širi izbor 31 roman, a u uži 12 naslova, da bi sada sveo na šest naslova-finalista. U najužem izboru su čak tri romana prvjenca, koje potpisuju Branka Krilović, Lana Bastašić i Saša Savanović.
Jelena Lengold bila je ranije u širem izboru za NIN-ovu nagradu romanom „Baltimor”, a Tabašević je bio i u najužem izboru. Filmski i pozorišni reditelj Goran Marković ranije je objavio kratki roman „Tito i ja”.
Uoči dodjele nagrade čuo se i glas kritičara o kvalitetu romana koji konkurišu za ovu prestižnu nagradu, kao i o sadašnjem statusu koji nagrada još uvijek uživa. Žiri za NIN-ovu nagradu suočava se već nekoliko godina sa hiperprodukcijom romana, ističe Zoran Paunović u NIN-u. Tu hiperprodukiju Paunović je ocijenio kao zastrašujuću, navodeći da autori pokazuju sve manje inventivnosti, te da krizu tematike prirodno prati i kriza forme. I dalje preovlađuju realizam, modernizam i postmodernizam – ili, nešto preciznije, ziheraška stvarnosna proza, rudimetarni tok svijesti, te preispitivanje uloge i identiteta pripovjedača, naveo je Paunović u NIN-u prilikom objavljivanja šireg izbora.
NIN-ova nagrada prvi put je dodijeljena 1954. godine, a do raspada Jugoslavije dodjeljivana je piscima sa cijelog prostora bivše države. Prvi dobitnik bio je Dobrica Ćosić za „Korene”, a nagrađen je i 1961. godine za „Deobe”. PRIREDILA:Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
