Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Katnić zatražio raspisivanje potjernice * Otkaze spremili za 65 civila * Prve pahulje zaustavile avione * Trudnici otkaz dva mjeseca pred porođaj * OVK čarter za Hag * Traži veća ovlašćenja otkad nije predsjednik * Prolazne vječnosti
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 10-01-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata :
– Svaki treći ljekar na ivici siromaštva.

Vic Dana :)

Kaže Huso Muji:
- Jesi li čuo, ba, da ima neki hotel u Sarajevu gdje odeš, pojedeš, popiješ, poje..., prespavaš, i kad pođeš kući daju ti 100 maraka.
- Ma hajde, bolan gdje si to čuo?
- Jeste, majke mi, pričala mi Fata.
Mama, mogu li obući mini suknju?
• Ne!
• Mogu li staviti ruž za usne?
• Ne!
• Mogu li obuti štikle?
• Ne!
• Ali mama, ja imam 18 godina!!
• Znam, Milane, znam...
• Tata, kako se brod održava na vodi?
• Ne znam, sine.
• A kako leti avion?
• Ne bih znao, sine.
• Kako slika dolazi na TV ekran?
• Stvarno ne znam, sine.
• Tata, ljutiš li se što te toliko zapitkujem?
• Ni najmanje. Kako ćeš naučiti ako ne pitaš.










Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura - datum: 2019-01-09 ARHEOLOG DR DEJAN GAZIVODA GOVORI ZA „DAN” O REZULTATIMA ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETIMA ŠIROM CRNE GORE
Risan je neiscrpna riznica arheologije
Dr Dejan Gazivoda Risan je neiscrpna riznica arheologije Prošlosti postajemo svjesni sa životnim iskustvom. Koliko sam mogao primijetiti, laici postaju zainteresovani za prošlost, pogotovo svog rodnog kraja, pred kraj drugog životnog doba, kada se kod ljudi često javi želja za obnovom ognjišta ili za povratak na njega
Dan - novi portal
U Crnoj Gori mnogi sebe smatraju najboljim i najpozvanijim tumačima i poznavaocima prošlosti. Moguće opravdanje jeste da tlo po kome gazimo doslovno „vrvi” od dokaza o milenijumskom postojanju čovjeka i ljudske civilizacije. Iskopavanja na nekim lokalitetima ovdašnju su javnost iznenadila, a stručnu, i to ne samo našu, već i evropsku, obogatila novim saznanjima. To je slučaj sa arheološkim lokalitetima u Risnu. Dr Dejan Gazivoda, koji radi u Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na Cetinju, stručnjak je pozvan da govori o arheološkim istraživanjima na tim lokalitetima.
Otkriva nam kako se i zašto opredijelio da baš kroz arheologiju otkriva našu prošlost.
– Proučavanje prošlosti u meni je još kao učeniku osnovne škole pobudilo interesovanje, kao i činjenica da tokom istraživanja mogu lično otkriti neki mali dio istorije i time dati svoj doprinos. Svako otkriće u vama budi radost i zadovoljstvo što možete zaviriti u prošlost i time bolje razumjeti sadašnjost – kaže arheolog. To, kako bismo mogli nazvati potrebu za osvješćivanjem prošlog vremena, dr Gazivoda smatra prirodnom potrebnom svakog pojedinca. Jer, kako starimo, tako postajemo sve svjesniji prošlosti i njenih slojeva, načina kako posredno ili neposredno ono što je bilo prije nas utiče na našu sadašnjost.
– Prošlosti postajemo svjesni sa životnim iskustvom. Koliko sam mogao primijetiti, laici postaju zainteresovani za prošlost, pogotovo svog rodnog kraja, pred kraj drugog životnog doba, kada se kod ljudi često javi želja za obnovom ognjišta ili povratak na njega. Trebalo bi u školstvo uvesti od najranijeg uzrasta edukaciju, kroz predmet istorije ili kao zasebno štivo, vezano za našu kulturnu baštinu koje ima na svakom koraku, kako bismo podigli svijest kod građanstva o očuvanju prošlosti – kaže dr Gazivoda.
A, sudeći po njegovoj radnoj i naučnoj biografiji dr Gazivoda je sigurno jedan od onih koji je duboko zašao u arheološka iskopavanja i istraživanja, jer, rukovodio je 35 arheoloških kampanja u okviru 17 projekata u Crnoj Gori, od kojih su tri projekta međunarodna. Predstavlja Crnu Goru kao nacionalni koordinator za Crnu Goru u Savjetu Evrope u okviru programa HEREIN od 2005. godine. Od 2010. godine član je Odbora za arheologiju CANU. Učesnik seminara Archeosites projects – Interreg IIIB u Campobassu, Molise region, Italija 2005. godine i GID-EMAN naprednog kursa za Mediteransku arheologiju u Rimu-Italija 2012. godine. Objavio 16 stručnih radova, od kojih su četiri koautorska.
Posebno su mu draga iskopavanja u Risnu, na čijim lokalitetima je počeo da radi još kao student.
- Risan predstavlja neiscrpnu riznicu u domenu arheologije. Gdje god se otvori sonda, možete očekivati kulturni sloj u njoj. Risan i ja se srećemo u kontinuitetu od 2005. godine, kada sam prvi put bio dio stručne ekipe međunarodnog projekta „Risinium prijestonica kraljice Teute“ kao pripravnik. Od tada mu se stalno vraćam, prvo kao stručni nadzor nad radovima, a poslednjih pet godina u ulozi rukovodioca sistematskih istraživanja. Svaki lokalitet ima svoju draž i daruje vam otkrića koja upotpunjuju mozaik civilizacija koje su obitavale na ovom prostoru. Svake godine otkrivamo nepokretne i pokretne nalaze koji nam potvrđuju veliki značaj antičkog Risna. Ipak, moram izdvojiti pronalazak dvije ilirske palate u sektoru Carine VIII u kampanjama realizovanim tokom 2015. i 2016. godine – kaže Gazivoda, koji je publici nedavno na arheološkoj izložbi „CINEXENIA CONTINUUM – TRAJANjE” u Podgorici upravo i predstavio bogatstvo koje se otkriva sa ovih lokaliteta u kampanjama od 2014. do 2018. godine. Izdvojio je da predstavi fond od 50 pokretnih nalaza pronađenih tokom arheoloških istraživanja u Risnu na lokalitetima Carine i Gradina. Inače, s ovom izložbom, koju su već vidjeli Cetinjani, Rišnjani i Novljani, Gazivoda planira da u 2019. godini obiđe i druge crnogorske gradove, zahvaljujući pokrovitelju Ministarstvu kulture, i organizatoru Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.
Kako dr Gazivoda kaže, nikada ne znate šta će vam se otkriti na nekom lokalitetu, šta ćete pronaći, ili koje vaše nade se ipak neće ispuniti. U tome se ni arheološka nalazišta Risna nimalo ne razlikuju od drugih. Ipak, imaju i ona svoja iznenađenja.
– Koliko god očekivali određene nalaze, koji su veoma značajni sa naučnog aspekta, na odabranoj lokaciji za istraživanja, uvijek se iznenadite njihovim otkrićem, što i jeste čar koju daje arheologija. Dakle, očekuj neočekivano. Nalazi su raznorodni od različitih materijala poput stakla, keramike, metala, kosti. Svakako možemo izdvojiti veoma značajne nalaze poput ostave sa preko 4.500 novčića ilirskog kralja Balajosa koja je jedno vrijeme bila najveća otkrivena ostava novca u Evropi, zlatnog prstena sa predstavom Artemide, žižaka, votivne are, zvekira sa likom boga Aheloja, figurice boginje Izide i drugih mnogobrojnih zanimljivih nalaza. Svaki nalaz je značajan i pomaže nam da sagledamo širu sliku jednog segmenta života ljudi u prošlosti. Otkrića poput palata, urbanih dijelova antičkog Risna ili karakterističnih pokretnih importovanih ili lokalno proizvedenih nalaza, daju na značaju Risna, u ondašnjim pojmovima, kao savremenog trgovačkog centra, koji je u jednom istorijskom trenutku bio i ilirska prijestonica – ističe ovaj arheolog.
Dr Gazivoda navodi da je značajan dio istraživanja i iskopavanja na ovim lokalitetima uspio da održi 18-godišnji kontinuitet zahvaljujući Međunarodnom projektu „Risinium prijestonica kraljice Teute“ u organizaciji nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora, odnosno, sadašnjeg Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Univerziteta u Varšavi. Do sada je istražen jedan značajan segment antičkog grada, kaže Gazivoda, ali, sistematska istraživanja mogu trajati još decenijama. Projekat kontinuirano finansira i Ministarstvo kulture kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Zanimalo nas je i koliko će u narednom periodu iskopavanja i istraživanja na tim lokalitetima „tražiti” novca, našta Gazivoda odgovara:
– Nezahvalno je reći koliko je potrebno finansijskih sredstava da bi se projekat priveo kraju, jer moramo se podsjetiti činjenice da otkrivamo jedan grad. Dakle, radi se o kompleksnom arheološkom nalazištu, kod koga se tokom iskopavanja u jednom dijelu javlja problem sa rječicom Špilom i plimom, koji veoma otežavaju arheološka istraživanja. Postoje i razni drugi faktori koji uslovljavaju istraživanja, kao što su sami lokaliteti koji uvijek mogu dati više ili manje od očekivanog, vremenske (ne)prilike i mnogi drugi. Takođe, bitno je lokalitete konzervirati, restaurirati, valorizovati i naravno prezentovati kroz formu arheološkog parka – kaže dr Gazivoda, naglašavajući da je cilj upoznavanje šire javnosti i turista, koji posljednjih godina praktikuju kulturni turizam, sa izvanrednim arhitektonskim segmentima koji nam ukazuju na veoma visok nivo urbanizma u antici na ovim područjima.
Ž. JANjUŠEVIĆ

Spuž se prvi put istražuje arheološki

Ovih dana dr Gazivoda je s ekipom stručnjaka odradio prvu kampanju istraživanja na dosad slabo istraživanom lokalitetu Spuška glavica, odnosno na kulturnom dobru Grad Spuž sa bedemima. Istraživanja je, dodaje arheolog, prošle godine inicirala Turistička organizacija Danilovgrad. Kako kaže istraživanja realizuje Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a finansira ih Ministarstvo kulture.
- Grad Spuž je lokalitet koji se arheološki istražuje prvi put i planirano je da sistematska istraživanja traju više godina. Za proteklih mjesec dana, koliko je trajala ovogodišnja kampanja, istražen je dio objekta od 50-ak metara kvadratnih, otkriveni su ostaci popločanja, bistijerna i dio unutrašnjeg lica bedema na više mjesta. Za sada je pronađen pokretni fond iz osmanskog perioda, ali konstatovano je da postoji i stariji kulturni sloj, koji naredne godine treba sistematski istražiti – kaže Gazivoda, dodajući da je zadovoljan dosada učinjenim s obzirom na to da je prva godina istraživanja.
Dodaje i da je utvrđenje na Spuškoj glavici do početka arheoloških radova, nažalost, bilo teško pristupačno zbog nabujale vegetacije, iako postoji markirana staza.
– Nakon krčenja i košenja vegetacije, kako pristupne trase, tako i samog utvrđenja, možemo se pohvaliti učestalom posjetom lokalnog stanovništva tokom istraživanja – kaže Gazivoda, dodajući da su ih tokom rada posjećivali i predstavnici opštine i TO Danilovgrad, a da zajedno s njima iz Centra rade kolege iz Spuža i Zavičajnog muzeja u Danilovgradu.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"