Knjiga „Razne narodne pripovijetke” Stevana Dučića, koja je objavljena u izdanju Fonda za razvoj Kuča „Marko Miljanov”, promovisana je pred brojnom podgoričkom publikom u kosoj sali Narodne biblioteke „Radosav Ljumović”. U pitanju je treća knjiga Sabranih djela Stevana Dučića. O djelu su govorili akademik Nenad Vuković, akademik Radomir Ivanović, prof. dr Rajka Glušica, kao i dr Radomir Prelević.
– Vraćanje Stevanu Dučiću i njegovom stvaralačkom daru oživljava i današnja česta pitanja: kako se danas s teoretskog aspekta promatra pripovijedanje, da li mu se sve više vraćaju i u civilizacijama u kojima je davno potisnuto? Početnu priču o Stevanu Dučiću, istraživaču narodnog života i običaja, kao i o umjetniku (piscu) neminovno je vezati za Marka Miljanova, a posebno za Jovana Erdeljanovića - kazao je, između ostalog, Vuković, priređivač ove knjige. On je dodao da je inteligentni i radoznali Dučić bilježio ono što je nosio u živom sjećanju i što je čuo u rodnim Kučima.
– Odmah na početku rada na pripremi za štampanje ovih Dučićevih pripovjedaka tražilo se najbolje rješenje, rješenje koje će sačuvati osnovni duh pripovijetke i njene prepoznatljive vezanosti za Kuče, a takođe kako sačuvati i samog autora, njegov način i stil rada – kazao je, između ostalog, akademik Vuković.
Prof. Glušica istakla je da su na Dučića najviše uticala tri čovjeka: Marko Miljanov, Vuk Karadžić i Jovan Erdeljanović.
– Od Marka Miljanova Stevan Dučić je učio etiku. Od Vuka Karadžića kako bilježiti i sačuvati narodno blago, a pored pjesama, sakupljao je i pripovijetke. Od Jovana Erdeljanovića učio je kako sakupljati etnografsku građu. Erdeljanović je o Dučiću veoma lijepo govorio, smatrao ga je izuzetno talentovanim. Ovaj vijenac pripovijedaka počinje i završava se pričama sa biblijskim motivima – kazala je, između ostalog, Glušica. Ona je ukazala i na visoke literarne i estetske domete Dučićevih pripovijedaka.
Akademik Ivanović naglasio je da je Stevan Dučić bio pisac, stvaralac i pregalac koji je istrajno i mučno sticao znanje kao samouk, što je višestruko teže.
– On je autodidakt. Mislim da je pored svih otežavajućih okolnosti Stevan vrlo brzo i u potrebnoj mjeri sticao potrebna znanja, a gospod ga je nagradio radinošću i darom. Uz te osobine nije moglo drugačije nego što je bilo. Taj samouk je završio dvije samouke škole na kojima bi mu pozavidio svaki savremenik, i njegov i naš. Prva škola je umjetnička, a druga naučna – kazao je, između ostalog, Ivanović.
Dr Prelević, predsjednik Fonda za razvoj Kuča iskazao je zahvalnost svim ljudima koji su na bilo koji način doprinijeli ostvarenju ovog značajnog projekta.
– Sve ovo potvrđuje da je Stevan Dučić važan, ne samo kao istorijska ličnost, već i kao književnik i umjetnik. On je pripadnik naše duhovne elite, a te riječi obavezuju da se prihvatimo i potrudimo da afirmišemo i reafirmišemo njegovo djelo. Taj put nije lak, a trajaće sve dok se ne prizna i spozna sav kvalitet koji mu pripada. Da ništa drugo nije uradio, do što je pisac prvog romana u Crnoj Gori, dosta bi bilo – pojasnio je, između ostalog, Prelević.
U umjetničkom dijelu programa nastupio je pjesnik Ljubisav Bjelić Morački koji je kazivao stihove iz svoje zbirke „Čekajući rasvit”, kao i guslar Ognjen Mićević. Moderator programa bio je pjesnik Miljan Živković.A.Ć.


Kratak život, značajno djelo

Stevan Dučić (Dučići, Podgorica, 4. januar 1874 – Podgorica 30. mart 1918) je bio etnograf, pisac i odličan kamenorezac. Pisac je prvog romana u Crnoj Gori. Od 1904. godine po uputstvima Jovana Erdeljanovića, ispitivao je narodni život Kuča. Rezultati njegovih istraživanja objavljeni su poslije njegove smrti.