-„Crnogorski samuraj- Aleksandar Lekso Saičić” knjiga je koju je priredio književnik i publicista Čedo Baćović iz Nikšića, a koja govori o čovjeku kojeg je „zamelo” vrijeme. Saičić je rođen 1873. godine u Vinicki, u Vasojevićima, gdje je završio osnovnu školu, a Gimnaziju na Cetinju kao pitomac knjaza Nikole. Školovanje nastavlja u Dubrovniku, pa Beogradu u Pješadijskoj podoficirskoj školi, zatim u Instanbulu i Rusiji gdje ga zatiče početak rusko-japanskog rata 1904. godine. Bitka kod Jun-džu-ana određuje Saičićevu sudbinu, Japanci predlažu da ruski komandanti izaberu svog vojnika koji bi njihovom samuraju izašao na dvoboj, a hrabri Vasojević se prijavljuje i,naravno, pobjeđuje, što mu donosi slavu i priznanja. Po povratku u Crnu Goru i knjaz Nikola mu odaje priznanje i potvrđuje čin kapetana. Na promociji knjige u Nikšiću mr Sait Šabotić je istakao da je Baćovićeva knjiga interesantna jer nam na zanimljiv način „vraća” u sjećanje jednu osobenu istorijsku ličnost.
– U naporu da „crnogorskog samuraja” sačuva od zaborava Baćović istovremeno čuva i tradiciju i služi se tradicijom. Metodološki pristup koji u ovom izdanju autor primjenjuje ukazuje nam na stavljanje akcenta na tradiciju i usmeno predanje. Konstatujemo to jer refleksija rusko-japanskog rata u Crnoj Gori autor daje kroz više formi-anegdotu,epsku pjesmu i kratke biografije učesnika rusko-japanskog rata iz Crne Gore, što skupa čini okosnicu knjige – rekao je mr Šabotić.
Saičić, kazao je on, nije dugo uživao u svojoj slavi. Kao oficir na Cetnjiu aprila 1911. godine pokušao je da odbrani palatu knjaza Nikole od požara. Skočio je sa gornjeg sprata i povrijedio oba bubrega, zbog čega je nekoliko dana potom preminuo u 38 godini života. Knjiga o Leksu Saičiću objavljena je nedavno i, smatra novinar Veliša Kadić, veliki je doprinos čuvanju od zaborava čovjeka koji je napravio podvig u rusko-japanskom ratu. Posjekavši samuraja Saičić se svrstao u red besmrtnika koga slave Crna Gora i Rusija, a njegova sablja se čuva u vojnom mjuzeju u Moskvi.
– U mnogim Čedovim knjigama, pa i ovoj, nailazimo na njegov veliki trud da sačuva nepravedno potisnute, a veoma zaslužne i značajne ličnosti na koje je pala patina vremena. Iz tih maglina on ih izvlači na svijetlo dana. Jer, šta bismo bili bez njih nego duhovna sirotinja. Oni su naša tapija, što bi rekao Baćović – istakao je Kadić.
Bez prošlosti nema ni svijetle budućnosti, rekao je peski pjesnik Nikola Perović čija se pjesma o Vasojeviću samuraju našla među koricama Baćovićeve knjige. Dužnost nam je, kazao je on, ako ništa da ne prepustimo zaboravu njihova junačka djela, bez veličanja i istorijskog prekrajanja.
Knjiga sadrži 12 priloga, a uz kratke biografije crnogorskih junaka učesnika rusko-japanskog rata, Baćović je,između ostalog, prenio je i tekst Pera Milatovića „Samuraju na crtu”, a istražujući o hrabrom Vasojeviću koristio je i određenu literaturu.
– Kad bi me neko pitao šta radim sa ovim mojim knjigama kazao bih duvam u davno zapretani zar iz maglina vremena, vadim neke zaboravljene ličnosti i ljude koji su zaboravljeni, a rečeno je davno zaborav je teži od smrti – kazao je na promociji autor.
U programu predstavljanja Baćovićeve nove knjige učestvovao je i guslar Vasilije Vućić, estradni umjetnik Zoran Džiknić, a veče je otvorio Baćovićev unuk Miloš, učenik petog razreda nikšićke Osnovne škole „Milija Nikčević”. B.B.
)){kind=small}
