Nova knjiga proze „Hercegovački nokaut” književnika iz Bileće Šćepana Aleksića u organizaciji Slovenskog kulturnog centra predstavljena je nikšićkoj čitalačkoj publici. Autor, inače poznati hercegovački prozaista, sačinio je zbirku od dvanaest pripovjedaka koja, kako smatra književnik Janko Jelić, imaju anegdotsku potku, ali se ipak uzdižu na univerzalni nivo.
– To je knjiga o zemlji i ljudima seobe. I zaista sve su priče o seobi i to naravno nije nešto što je novo u našoj književnosti. Mi kao književnici ne možemo da se otrgnemo od tog dominantnog motiva, dominante teme seoba kako u srpskom narodu tako i u srpskoj književnosti. Tako da to jeste knjiga seoba, doduše knjiga seoba iz Hercegovine, ali Hercegovina je u svakom slučaju, bar po meni, u ovom djelu data kao neki univerzalni toponim, nadišla je ovaj prostor koji mi danas poznajemo kao Hercegovinu – rekao je Jelić.
Junaci Aleksićevih priča podređeni su glavnom, Hercegovini, a Jelić ističe da su ga podsjetili na Odiseja s tim što je on lutao, tražio, ali se svom domu vratio. A, Hercegovci koji su napustili svoju rodnu grudu nijesu. Likovi iz priča su sanjali svoj „američki san”, ali ne uspijevajući da sastave dva dobra – slobodu i sreću. Svaka od priča zasnovana je na nekom istinitom, istorijskom događaju, autor pripovijeda hronološki, a većina priča se odnosi na seobu Hercegovaca u Ameriku, ali i na kasnije seobe – u Sarajevo, gajstarbajtersku Njemačku, Srbiju, odnosno Vojvodinu.
– Upravo najljepša poruka ove knjige, i toplo je zbog toga preporučujem, jeste što prije svega mladom čovjeku može da ukaže na to da je majka samo jedna i da je kod majke najljepše i najbolje i da nema čovjek većeg prijatelja od te majke, i ako ode da treba da joj se vrati – istakao je Jelić.
Aleksić je sav u priči, istakao je profesor Radinko Krulanović, ili u očajnom traganju za svojim spasenjem, spasenjem Hercegovine kojoj spasa nema bez priče. Autorove priče su uzdignute na nivo kosmičkog, pa to kod njega nije obično pričanje, već ima mitološki, kultni značaj, nadvremenu i svevremenu dimenziju.
– U priču je pohranjen jedan narod, on u priči pronalazi sebe, u priči je ključ. Pritom jednom ispričana priča kod Aleksića nije priča koja će ostati netaknuta. Ona se prepričava, domišlja i tako uvijek dobija na novoj životnosti. Ona kao i sve priče ne živi samo za aktuelni trenutak, ona polaže pravo na vječnost. Iako postoji opasnost da tako izgubi na jačini emocija to se ne dešava jer ona živi za svako vrijeme, ona živi sto života, ona se pročišćava kroz vrijeme kao majstorsko rešeto – rekao je između ostalog Krulanović.
Pjesnikinja Milica Bakrač je kazala da je „Hercegovački nokaut” iskreno hercegovačko predanje o različitim sudbinama ljudi, koji su iz kamenite, sušne, skromne, vrletne, ali drage i sunčane Hercegovine odlazili u raj, tada, i nerijetko danas nazivan Amerikom. Neki od Aleksićevih junaka su se vraćali Hercegovini, pa opet odlazili, neki su vječno ostajali tamo. Za neke od njih se nikada nije saznalo gdje su i šta rade. Neki su čak prošli kao hajduk Ilija, „koji je prvi krenuo za Ameriku, nije nikad ni stigao u obećanu zemlju”.
– Ova je knjiga puna života, ova je knjiga slika brojnih životnih iskustava, ova je knjiga poruka, pouka, naravoučenije. Opomena mladim Hercegovcima, i ne samo njima, već čitavoj našoj mladosti koja kreće „na dalek put po dukat žut”. Ova knjiga je pečat da je zavičaj, kakav god bivao, ono mjesto kome uvijek treba da se vratimo – kazala je Bakrač.B.B.


Iseljeničke sudbine, nadanja i želje

„Hercegovački nokaut” ove godine objavila je „Kuća poezije” iz Banjaluke. Aleksić je ponovio da je knjiga namijenjena prvenstveno onima koji su se odselili iz Hercegovine i njihovim potomcima, uz nadu da će biti zanimljiva i svim ostalim koji vole tu vrstu literature. Priče su vezane za cijelo područje Istočne Hercegovine i u njima je obradio sudbine, nadanja i želje hercegovačkih iseljenika vodeći se onom Cvijićevom rečenicom „Hercegovina cijeli svijet naseli, a sebe raseli”.
Uz novu knjigu, Aleksić je do sada objavio još pet zbirki pripovjedaka, zatim romane „Turski drum” i „Prst poprijeko od srca”, a priredio je i knjigu „Hercegovački hajduk Stanko Sočivica”.