Ceremonija dodjele nagrada i otvaranje izložbe radova sa IV Međunarodnog bijenala akta „Marko Krstov Gregović” počinje večeras u 20 časova u Spomen domu „Crvena komuna”, galeriji „Marko Krstov Gregović”.
Nakon velikog odziva umjetnika širom svijeta i selekcije između 600 pristiglih prijava, izabrano je 130 radova koji će biti izloženi do 28. septembra. Selektor i autor izložbe je mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar, saopštavaju iz budvanskih Muzeja i galerije.
Na otvaranju izložbe obratiće se potpredsjednik Opštine Budva, Vladimir Bulatović i mr Lucija Đurašković, direktorka JU Muzeji i galerije Budve. U muzičkom dijelu programa nastupiće džez kvartet Qart.
Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović” organizovano je nakon pauze od 10 godina, a veliki odziv umjetnika podsjetio je na značaj ove manifestacije čiji ćemo duh nastojati da održimo u narednim godinama.
Stručni žiri je među selektovanim radovima izabrao djela umjetnika koji su nagrađeni za skulpturu, sliku, crtež, fotografiju ili grafiku. Biće dodijeljene i pohvale i nagrade u vidu samostalnih izložbi u galeriji „Marko Krstov Gregović”.
Stručni žiri ovogodišnjeg bijenala činili su dr Pietro Marangoni, sociolog, novinar i galerista (Italija); dr Milija Belić, filozof i multimedijalni umjetnik (Francuska); doc. art Slobodan Tomić, akademski grafičar (Hrvatska); Miroslav Masin, akademski slikar (Makedonija); Stojan Đurić, akademski slikar (Srbija); mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar (Crna Gora); mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti (Crna Gora), predsjednica žirija.
U tekstu koji je za katalog napisao Pietro Marangoni povodom ove izložbe između ostalog stoji da „u ovom našem društvu, u kom su ideologije izgubile harizmu, u kom je spoljna ljepota zamijenjena za „specijalni efekat”, u kom je nagost banalizovana do mjere pornografije, imati hrabrosti da se organizuje Internacionalno bijenale akta u Petrovcu u galeriji koja nosi ime umjetnika vizionara kakav je bio Marko Gregović, predstavlja kulturni doživljaj posebne važnosti”.
– Kada se rodi dijete, na svijetu se osjeća energija čudesnog i iznenađujućeg. To je pojava nečeg novog i božanskog. Suština ljepote. I ta magija je napravila da to stvorenje bude nago. Nagost oduvijek „krade” ljudski duh. Čovjek, bilo da je muško ili žensko, teži nagosti kao što teži i beskonačnosti. Skoro kao droga duše koja se približava čistoći, svetom, a tako i istini: apsolutnoj ljepoti. Naravno da je ljepota subjektivan koncept, ali potraga za ljepotom je konačni smisao života. Svih nas. Ljepota je sinonim za život, za mladost, ljubav, radost, budućnost. Čovjek teži da sačuva ljepotu u vječnosti, i to potvrđuju brojna svjedočanstva iz paleolita kakva su Venera iz Vilendorfa, kao i predivna, moderna Venera iz Dolni Vestonice, i one su opipljiv dokaz ove tvrdnje. U svim civilizacijama, na svim geografskim širinama, na svim kontinentima, kroz sve vjekove, i u svim religijama, nagost predstavlja tabu, jednu od velikih „misterija” našeg života: nešto što ima, takoreći, magičnu dimenziju. Uvijek. Zato što predstavlja težnju ka besmrtnosti. U njoj je zapravo potreba za svetim, koja postoji u svima nama. Čovjek se uvijek suočavao sa nagošću. Dakle sa ljepotom. Uvijek je idealizovao. Šta možemo reći o savršenstvu djela kakva su Miloska Venera, Polikletov Efeb ili Mikelanđelov David? A potom i slikovite predstave koje govore o putu razvoja kulture čovječanstva. Svako ima svoju predstavu ljepote i svako ima svoj idealni akt – zapisao je Marangoni. Na kraju, zaključuje:
– Njegovati ljepotu kroz umjetnost, njegovati pristup koji će ponovo otkriti magiju života, imati tendenciju ka budućnosti satkanoj od radosti kojoj svi moramo težiti da bi pobijedili banalnost, konformizam, neznanje, jedini je put kojim možemo ići da bismo se spasili od varvarizma. Živjela nagost, živjela ljepota! – ističe Marangoni.
Ž.J.