Zvijezda sedmog Beogradskog festivala evropske književnosti, Havijer Serkas, veliki španski pisac, predstavio se beogradskoj publici.
– Nisam pisac istorijskih romana. Uvijek se strašno iznerviram kada neki kritičar ili novinar kažu da pišem istorijske romane. Istorijskih sadržaja, istina, ima u mojima romanima, ali nije ključ u tome, niti koristim sadržaje da bih obnovio jedno istorijsko vrijeme. Ja ne pišem o prošlosti, pišem o prošlosti koja nije prošla. Duboko vjerujem da naša savremenost i naša stvarnost nisu samo ono što vidimo svaki dan pred svojim očima, već da u toj savremenosti i u toj stvarnosti postoje elementi istorijskog iskustva, te prošlosti koja nije prošla već učestvuje u našim životima. Tek ako prepoznamo te sadržaje prošlosti koji su i dalje prisutni mi možemo da učnimo našu stvarnost cjelovitom i razumljivom – rekao je u uzbudljivom razgovoru sa čitaocima na prvoj večeri Beogradskog festivala evropske književnosti Havijer Serkas, koji je predstavio upravo objavljeno srpsko izdanje svog romana „Hohštapler”.
Ovo je roman o stvarnom junaku koji je decenijama bio moralna vertikala španskog društva, predstavljajući se kao hrabar čovjek i neustrašivi borac za demokratiju, žrtva frankizma i nacističkih logora, da bi se onda pokazalo da je riječ o čovjeku koji je izmislio čitavu svoju biografiju.
U godinama posle Frankove smrti Enrik Marko, junak romana „Hohštapler”, pojavljuje se kao pripovjedač svog moralno ispravnog života ispunjenog hrabrim djelima, što ga čini prepoznatljivom javnom figurom i povlašćenim svjedokom minulih vremena, ali i važnim akterom španskog društva u godinama tranzicije. Tek tri decenije kasnije Enrik Marko je raskrinkan kao lažov i prevarant koji je izmislio ključne detalje svoje biografije poput progona u doba frankizma ili godina provedenih u nacističkim logorima u Njemačkoj u Drugom svjetskom ratu. Enrik Marko živi život u više verzija, uvijek uspijevajući da aktuelnu verziju učini pogodnim i poželjnim dijelom tekućeg političkog, ideološkog ili društvenog trenda u španskom društvu.
– Postoje tri važna pitanja u mom romanu. Jedno je pitanje kako se neko usuđuje da izmišlja o tako strašnim događajima kao što su frankistička diktatura ili nacistički logori. Drugo je pitanje zašto su ljudi povjerovali hohštapleru, zašto nisu provjerili njegovu priču. I treće je pitanje: zašto je to toliko pogodilo mene da sam o tom događaju morao da napišem roman. To je bio veliki svjetski skandal. U svim zemljama na svijetu objavljena je vijest sa naslovom: „Predsjednik Udruženja logoraša nacističkih logora nikada nije bio u nacističkim logorima.” Odmah ću odgovoriti na pitanje zašto je to mene toliko zainteresovalo. Želio sam da to razumijem. Da bih razumio, moram sam da napišem roman. Ali razumjeti, naravno, ne znači opravdati – kazao je Havijer Serkas.
Roman Havijera Serkasa „Hohštapler” postavlja važna i neobično aktuelna pitanja: Da li je Enrik Marko genijalni lažov i beskrupulozni manipulator? Kako je moguće prevariti sve ljude i cijelo društvo u vrijeme kada vjerujemo da su nam sve informacije dostupne i provjerljive? Kako nastaju lažne vijesti i lažne biografije? Da li je društvo željelo da bude obmanuto, a Enrik Marko svojim neprestanim izmišljanjem vlastite biografije nepogrješivo odgovarao na teme, očekivanja i fascinacije španskog društva?
Govoreći o ovoj uzbudljivoj potrazi za činjenicama i lažima jednog života i za izazovima jednog društva, Havijer Serkas kaže da „Hohštapler” nije samo roman o Španiji, niti samo o jednom hohštapleru.
– Danas ima mnogo hohštaplera i nalaze se svuda oko nas. Istina, Enrik Marko jeste Maradona ili Mesi hohštapleraja. Ali obratite pažnju -hohštapleri u naše vrijeme imaju veliki uspjeh – objasnio je on.
Poznati španski pisac je prvi put u Beogradu, za koji kaže da mu se dopao po svojoj dinamičnosti i otvorenosti, a najviše zahvaljujući čitaocima koje je sreo i s kojima je tokom boravka razgovarao. Serkas je jedan od najznačajnijih i najprevođenijih savremenih španskih pisaca, a stekao je svjetsku slavu romanima „Salaminski vojnici” i „Hohštapler”. Upravo tokom njegovog boravka u Beogradu, piscu je stigla vijest da je dobio veliku italijansku nagradu za esej „De Sanktis”.
A.Ć.